Inicijativa „Vrijedim više“, koju čine Mreža mladih Hrvatske, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Matica hrvatskih sindikata, najavila je za 15. rujna prosvjed „Od mjere do barijere – Mladi vrijede više“, kojim zahtijevaju ukidanje mjere stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, te povratak pripravništva. Argumentaciju Inicijative prenosimo u cijelosti
Inicijativa Vrijedim više nastala je iz potrebe da se ukaže na sve veći nesklad između troškova života i uvjeta koje mladi imaju na tržištu rada. Mreža mladih Hrvatske, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Matica hrvatskih sindikata udružili su snage kako bi upozorili na ovaj važan problem.
Mladi vrijede više od jedne godine minimalca
Zalažemo se za mijenjanje politika koje utječu na zapošljavanje i uvjete rada. Smatramo da Hrvatska mora biti društvo u kojem si mlada zaposlena osoba može priuštiti samostalan život i da takav ishod nije iznimka nego pravilo.
Želimo društvo u kojem ulazak na tržište rada nije proces koji traje nekoliko godina; društvo koje cijeni mlade više od minimalca; društvo gdje radno mjesto nije samo za privilegirane; društvo koje ne tjera mlade u inozemstvo; društvo gdje je ugovor o radu na neodređeno standard; društvo u kojem mladi mogu planirati budućnost.
Držimo da je potrebno hitno poduzeti mjere koje poboljšavaju položaj mladih na tržištu rada, pri čemu kao ključno vidimo ukidanje mjere stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa (SOR).
Zamišljen kao privremena mjera koja bi mladima povećala konkurentnost na tržištu rada u uvjetima ekonomske krize, SOR se za mnoge pretvorio u jedini način ulaska u svijet rada te je potpuno istisnuo pripravništvo kao oblik zapošljavanja kod kojega plaćeno osposobljavanje dolazi s radnim pravima i garancijom radnog mjesta. Unatoč tome što evaluacije pokazuju slab učinak mjere na stvarno zapošljavanje mladih (samo 12% korisnika ostaje kod poslodavca kod kojeg su se osposobljavali), od mjere ne samo da se ne odustaje, nego se njezina primjena početkom ove godine i dodatno proširuje. Pritom su istinski rezultat ove mjere tek generacije mladih na minimalcu i u nesigurnosti, a sve to pod otvorenim sponzorstvom države.
Mjera koja je podbacila
SOR je loše zamišljena i loše provedena mjera koja je, osim što je obezvrijedila rad i dostojanstvo mladih ljudi, stvorila i ozbiljne poremećaje na tržištu rada. Mjere aktivnih politika zapošljavanja ne bi trebale spuštati cijenu rada onima koji su na tržištu najzapošljiviji, a pogotovo ne destimulirati otvaranje stalnih radnih mjesta i na taj način ugrožavati sve koji traže posao.
Pri dizajnu i provedbi SOR-a nije se razmišljalo o uvođenju osigurača kao što su kvote i/ili uvjeti i ograničenja kojima bi se spriječilo da poslodavci iskorištavaju ovu mjeru za dobivanje besplatne radne snage. Uspostavljanje sustava u kojemu poslodavci nemaju nikakvih financijskih i radnopravnih obveza prema osobama koje kod njih i za njih obavljaju rad ozbiljno je narušavanje ravnoteže u odnosima radnika i poslodavaca. SOR, kao mjera koja je sama po sebi generator nejednakosti među mladima, dodatno isključuje one slabijeg imovinskog statusa i ne vodi računa o podjednakoj dostupnosti po regijama.
Danas postoji i kategorija visokoobrazovanih iznad 30 godina koji ne mogu koristiti mjeru SOR, a kako se ne raspisuju natječaji za pripravništvo, gotovo uopće nemaju mogućnost ulaska na tržište rada. Različita iskustva korisnika govore o neujednačenim standardima mentorstva i kvalitete učenja, a upitan je i uniformirani administrativni model koji ne prepoznaje osobne kvalifikacije i iskustvo, kao ni specifičnosti različitih struka i različite periode očekivanog trajanja uvođenja u rad.
Inicijativa Vrijedim više upozorava da je nužno pristupiti novom modelu potpore zapošljavanja koje će biti uključivo, održivo, transparentno i pošteno, a u čijem će središtu biti mladi čovjek koji zaslužuje da se njegov/njezin rad prepoznaje, ohrabruje i adekvatno plati. Takav model mora biti utemeljen na analizama i imati jasno postavljene ciljeve, a trebaju ga pratiti i druge politike koje će omogućiti mladima da se što prije osamostale, ravnopravno uključe u društvo i doprinesu njegovom razvitku i demografskoj obnovi. Treba stati s politikama koje mlade doslovce potplaćuju da bi njihovim potencijalnim poslodavcima slale poruku da je njihov rad ne vrijedi - ništa (pa u njega ne treba ni ulagati) i reklamirale to kao smanjivanje nezaposlenosti. Ne želimo da nas uvjeravaju da su stalno radno mjesto i plaća privilegija samo za one s radnim iskustvom i da se na taj način obezvređuju godine našeg obrazovanja, truda i (studentskog i honorarnog) rada.
Ne želimo raditi 40 sati tjedno za novčanu pomoć koja ne može pokriti ni najosnovnije račune, a na svoje snove, ambicije i planove zaboraviti do daljnjega.
Vrijedimo više od toga.
Dodatne informacije o prosvjedu bit će objavljene na Facebook eventu.
