Uspješna borba protiv negativnih populističkih tendencija, tehnološka revolucija, osnaživanje organizacija civilnog društva te povećanje kohezije urbanih i ruralnih područja, bile su glavne teme Dana civilnog društva u Briselu, 2-dnevne konferencije u organizaciji EGSO-a.
Godišnja konferencija Dani civilnog društva 2017, koju je Europski gospodarsko-socijalni odbor organizirao 26. i 27. lipnja u Briselu, imala je četiri velike teme: kako se uspješno nositi s populizmom, kako osnažiti djelovanje civilnog sektora, kako uspješno sudjelovati u tehnološkoj revoluciji koja zahvaća naša društva, te kako povećati društveno i teritorijalnu koheziju između urbanih i ruralnih područja. Sudionici konferencije (aktivisti, poslovni sektor, policy analitičari) su kroz zajedničko glasanje o svim prijedlozima odredili ključne prioritete, odnosno preporuke za djelovanje.
Gabriella Civico, čelnica European Volunteer Centre, u svom je uvodnom govoru istaknula da je sama konferencija je osmišljena kao jedan od načina provedbe članka Ugovora o Europskoj uniji posvećenom snaženju dijaloga sa civilnim sektorom i uključivanju građana. Brojnim aktivistima u publici, obratila se Federica Mogherini, Visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku, nekoć i sama aktivistica. Mogherini je istaknula put kojeg je EU prešla u svega nekoliko godinu dana – nakon Brexita kada se EU priča nalazila na najnižoj točki ikada i kada se najavljivao daljnji odlazaka članica do današnjeg trenutka kada se EU na globalnoj razini prepoznaje kao solidan, stabilan i vrijedan partner. Istaknula je da je EU u poziciji preuzeti vodeću globalnu ulogu u brojnim pitanjima – od klimatskih promjena, preko osnaživanja struktura UN-a, sve do ljudskih prava i očuvanja mira. Visoka predstavnica svoje je izlaganje zaključila napomenom da civilno društva smatra najaktivnijim oblikom političke participacije.
Na panelu kojim je započeo dvodnevni radionički rad na temu populizma, odnosno osmišljavanja uspješne strategije za borbu protiv populizma, kao uvodničar Duje Prkut iz GONG-a istaknuo je novije i dublje poglede na populizam koji idu iznad površnog etiketiranja populizma kao plitkog desničarenja. Populizam je prije svega odgovor na nemogućnost građana da demokratskim putem utječu na ekonomski model i globalne ekonomske tokove koji proizvode negativne učinke koji brojnim osobama diljem svijeta i EU umanjuju kvalitetu života, stvaraju osjećaj nesigurnosti i guraju ih prema kolektivnim identitetima i jednostavnim objašnjenjima koje nude osjećaj sigurnosti i pripadanja. Odgovor na problem populizma nije u samo razvijanju adekvatnog kontra-diskursa, već i rješavanje gorućih pitanja trenutnog političkog i ekonomskog sustava.