U saborsku proceduru upućena su dva zakona kojima će se definirati dostupnost podataka u Registru koncesija i Registru stvarnih vlasnika. Od Hrvatskog sabora GONG očekuje da osigura javnu dostupnost i otvorenost podataka u navedenim registrima.
Iako je aktualni Registar koncesija dostupan na internetu, način njegove objave nije u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama (ZPPI) jer nije u strojno čitljivom formatu. Tako je npr. moguće vršiti pretrage putem pojedinih indikatora, ali nije moguće čitavu bazu ili nalaze pojedinačnih rezultata pretraga izvesti u otvorenom obliku (npr. u excel tablici). Dodatno zabrinjava što ni Konačni prijedlog Zakona o koncesijama ne uključuje obavezu pune i potpune objave ovog registra u strojno čitljivom formatu.
Također, iako prema Prijedlogu Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma Registar stvarnih vlasnika treba biti napravljen, a za njegovu izradu je Fini već osigurano 3,7 milijuna kuna, nije jasno zbog čega bi za pristup podacima iz tog Registra trebalo dokazivati „opravdani pravni interes“ s obzirom na Ustavnu odredbu o pravu na pristup informacijama kao i Zakon o pravu na pristup informacijama. Prema njima, upravo bi ovakav Registar stvarnih vlasnika trebao biti lako dostupan i novinarima i građanima, bez naplate i dokazivanja pravnog interesa.
Trenutno je jedna od najtežih zadaća u području otvorenosti rada hrvatskih tijela javne vlasti osigurati da setovi podataka u njihovom posjedu budu javnosti dostupni u formatu otvorenih podataka, odnosno u formatu koji omogućuje njihovu ponovnu uporabu. Ovakva praksa bi predstavljala zaokret prema 21. stoljeću, kojeg su već napravile europske države suočene s kontinuiranim padom povjerenja u politiku i političke aktere. Povećanje transparentnosti rada državnih tijela i podataka koje imaju u svom posjedu, osim što potiče pozitivne ekonomske trendove, izgrađuje povjerenje javnosti dok istovremeno sužava prostor za zloupotrebe.
Iz afere Panama Papers, hrvatski i europski građani su mnogo toga naučili, no najvrjednija je lekcija da javna dostupnost informacija o stvarnim vlasnicima tvrtki doprinosi sužavanju manevarskog prostora za izbjegavanje plaćanja poreza kroz samostalan i neovisan rad istraživača, novinara i organizacija civilnog društva. Upravo zbog Panama Papers, EU direktiva o sprečavanju pranja novca je dodatno izmijenjena kako bi države članice potaknule na javnu objavu registra stvarnih vlasnika. Velika Britanija, Slovenija, Danska, Francuska, Bugarska i Nizozemska su u postupku kreiranja javno dostupnog registra stvarnih vlasnika. Osim toga, brojne globalne međunarodne inicijative i organizacije su već dale snažnu podršku javnoj dostupnosti podataka o stvarnom vlasništvu (OECD, G8, G20, Open Government Partnership).
Stoga zabrinjava što je prema trenutnom Prijedlogu Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma Ministarstvo financija predvidjelo da nitko osim državnih tijela neće imati pristup Registru stvarnih vlasnika, osim ukoliko ne dokaže pravni interes.
