U četvrtak, 13. travnja 2017. GONG je u Studentskom centru u Zagrebu proslavio 20. rođendan konferencijom i kulturnim programom s više od 200 aktivistkinja i aktivista različitih generacija i područja borbe iz Hrvatske i susjednih zemalja. Video 20. rođendana dostupan je OVDJE. Programsku knjižicu konferencije i izložbe možete pronaći OVDJE.
Obljetnički program sastojao se od cjelodnevne regionalne konferencije „U potrazi za Građankom/Građaninom: regionalni vremeplov aktivističkih i umjetničkih praksi“ i večernjeg kulturnog programa – otvorenja izložbe „Otpor, pokret, promjena: fragmenti aktivističkih i umjetničkih praksi od kasnih 80-ih“ u organizaciji udruge KURZIV i kustosice Martine Kontošić, kazališne predstave „Postdiplomsko obrazovanje“ Vilima Matule i Siniše Labrovića iz glazbu Igora Pavlice i Glazbenog aktivističkog vremeplova Ilka Čulića koji je prerastao u tulum kafiću Teatra &TD.
Program su pripremili GONG u suradnji s Kulturom promjene Studentskog centra iz Zagreba, udrugama KURZIV i DOMINO iz Zagreba, Centrom za kulturnu dekontaminaciju iz Beograda, Helsinškim parlamentom građana Banja Luka, udrugom CIVIL iz Skopja, udrugom ANIMA iz Kotora, zakladom SOLIDARNA i Binocular Teatrom, uz financijsku potporu programa Europa za građane i Centara znanja Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, uz medijsku podršku Radija 808.
Rođendan GONG-a otvorili su Suzana Jašić, prva predsjednica GONG-a i Nenad Zakošek, aktualni predsjednik Vijeća GONG-a kojima se pridružio i Zoran Pusić, jedan od pokretača GONG-a u sklopu Koordinacije za ljudska prava uoči lokalnih izbora na proljeće 1997. godine, taman pristigao s prosvjeda protiv orbanizacije Mađarske. Paralelno s otvaranjem u dvorištu Studentskog centra, bosanska umjetnica Elma Selman započela je svoj višesatni performans „Never. Again. Never again?“ posvećen načinu kako se sjećamo odnosno zaboravljamo ratne zločine.
Suzana Jašić usporedila je početke GONG-a s današnjim aktivističkim izazovima: „Te 1997. kada smo pokrenuti, sve je bilo jasnije. Znalo se tko su oni, a tko smo mi. Danas je sve slojevitije i teže pa je pojava aktivističke depresije normalna. No, i dalje treba jačati civilne inicijative i više se posvećivati terenu i bazi. Danas je, više nego ikada važna suradnja, nacionalna i međunarodna. Umjesto razmišljanja što smo pogriješili, treba razmišljati što ćemo dalje. Danas mora biti jasno tko su i što su snage civilnog društva. Tu smo. Ne idemo nikamo. Ostajemo i bit ćemo još glasniji“.
Nenad Zakošek osvrnuo se na aktualne antidemokratske trendove širom Europe i svijeta, pa i u Hrvatskoj i našoj regiji te poručio da je strah od opasnosti koje su vidljive u okruženju potrebno pretvoriti u aktivističku i zagovaračku energiju: „Potrebno je ozbiljno shvatiti strahove i socijalne nedaće koji vode desnim populističkim odgovorima i boriti se za to da dobiju demokratske i slobodarske odgovore na to”.
Konferencija „U potrazi za Građankom“ sastojala se od četiri razgovorna slijeda o aktivističkim praksama koje su od kasnih 1980-ih do danas zamišljale, stvarale i promovirale ideje i prakse demokracije, smještajući građanku/građanina u poziciju političkog subjekta i stvaratelja društvenog značenja. Više o konferenciji i pojedinim panel raspravama pročitajte u povezanim člancima na web stranici GONG-a.
Kulturni program počeo je otvorenjem izložbe „Otpor, pokret, promjena: fragmenti aktivističkih i umjetničkih praksi od kasnih 80-ih“ u predvorju Kina SC. Martina Kontošić, kustosica izložbe iz udruge KURZIV opisala je svrhu izložbe: „Da bismo došli do točke osvještavanja nepravde, do osvještavanja činjenice da se na nepravdu može djelovati, postoji niz emocionalnih i racionalnih okidača. I po toj je logici složena ova izložba. Ona je namijenjena organizacijama, aktivistima ali i onim ljudima koji smatraju da su izvan tog aktivističkog kruga.“ Xhabir Deralla iz partnerske udruge CIVIL iz Skopje poručio je publici: „Molim vas imajte razumijevanja za umjetnike koji možda ne razumiju politiku ali je osjećaju. Imajte razumijevanja za aktiviste koji možda ne znaju uvijek točno izraziti riječima i excel tabelama kakve sve mjere neka vlast treba poduzeti. Ali žele promjene. I naravno da žele vidjeti da netko na kraju plaća račune.“
Uz fragmente dokumentacije različitih aktivističkih borbi (mirovnog rada, ženskog aktivizma, borbe za zaštitu okoliša i javna dobra te otpora zatiranju demokracije), na izložbi su predstavljeni umjetnički radovi Nike Autor, Igora Grubića, Adele Jušić, Siniše Labrovića, Vladimira Miladinovića, Albana Muje, Miroslava Stojanovića, dokumentacija radova Sanje Iveković te film Nataše Nelević i grupe umjetnica.
Postojećim radovima u predvorju kina SC pridružene su tri nove produkcije, odabrane kroz natječaj Zaklade Solidarna i udruga KURZIV, Domino i GONG-a - radovi "Zidovi" Ivane Armanini, Jasne Žmak "Ja sam budućnost" i performans "Never again. Never. Again?" Elme Selman koji je nakon izvedbe postao fizičkim dijelom izložbe. U odabiru udruge Domino u kafiću Teatra &TD plakatima je predstavljen izbor političkih performansa domaćih autora od 2000. do danas, a dokumentarističkim videoradom Black Box u produkciji GONG-a i Zaklade SOLIDARNA, smještenim u Galeriji Kiosk, izložba obuhvaća i onu nevidljivu, frustrirajuću, pa i prezrenu stranu aktivizma - projektnu administraciju.
U polukružnoj dvorani Teatra&TD Vilim Matula izveo je monodramu „Postdiplomsko obrazovanje“ Vilima Matule i Siniše Labrovića u režiji Borne Armaninija uz glazbu Igora Pavlice. Glazbeni aktivistički vremeplov Ilka Čulića - od „Vjernog psa“ Termita, preko „Slušaj vamo“ Rimtutitukija i „Heroja“ TBF-a pa do Kandžijinog „Teškog pederluka“ i Sassjinog „Jemena“ - prerastao je u kasnonoćni tulum, žurku, dernek i party.
Tako je GONG, uz podršku brojnih suradnika i suradnica te prijatelja i prijateljica, radosno i osnaženo uplovio u zoru novog desetljeća potrage za Građankom/Građaninom, autoritarizmu i nepravdama usprkos.