Zastupnici EP-a poslušali su zahtjeve europskog civilnog sektora za višom razinom transparentnosti stvarnih vlasnika privatnih tvrtki. Dok brojne zemlje rade snažne iskorake (ubrzane Panama papers aferom), Hrvatska ide drugim putem.
Zastupnici Europskog parlamenta su velikom većinom usvojili preporuke civilnog sektora te podržali osnivanje registra stvarnih vlasnika ribarskih brodica koje pod EU zastavom plove u ne-europskim vodama. GONG se priključio kampanji koju koordiniraju Access Info Europe i Oceana, u okviru koje su najpoznatije svjetske i europske organizacije koje se bave pitanjem transparentnosti i korupcije putem otvorenog pisma od zastupnika Europskog parlamenta tražili da podupru osnivanje registra. Osnivanje ovog registra doprinijelo bi borbi protiv ilegalnog i neodrživog ribarenja koje ima brojne negativne okolišne, ekonomske i društvene učinke. Sljedeća faza u postupku donošenja odluka je Trialog (pregovori između EP, EK i Vijeća).
Ova kampanja samo je dio većih napora usmjerenih na podizanje transparentnosti stvarnog vlasništva privatnih kompanija na globalnoj razini. Panama papers afera je dala dodatan zamah pozitivnim pomacima koji su već bili u tijeku. Naime, postojanje offshore poreznih oaza uz netransparentnost stvarnog vlasništva značajno olakšava kriminalne aktivnosti, pranje novca i izbjegavanje plaćanja poreza.
Iako su brojne države članice (poput Francuske, Njemačke i Velike Britanije) već preuzele obvezu daljnjeg unaprjeđenja dostupnosti informacija o stvarnim vlasnicima tvrtki, Hrvatska ide suprotnim smjerom, i to pod palicom ministra Zdravka Marića, koji se i već sada nalazi u osjetljivoj situaciji u odnosu na svoje veze s korporativnim sektorom. Na prijedlog Ministarstva financija, naime, Vlada je u siječnju usvojila Akcijski plan za smanjenje identificiranih rizika od pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj, koji predviđa osnivanje Registra stvarnih vlasnika. No, samim Akcijskim planom je predviđeno da Registar neće biti javno dostupan, čime će se ograničiti potencijalni pozitivni učinci koji mogu nastati ukoliko građani pojedinci, istraživači, istraživački novinari i organizacije civilnog društva imaju pristup tim podacima. Upravo je Panama papers ukazao na važnost javne dostupnosti ovih informacija, te pozitivnu ulogu koju mogu imati ne-državni mehanizmi kontrole i nadzora. U uređenju transparentnosti stvarnih vlasnika hrvatskih tvrtki trebalo bi se rukovoditi javnim interesom, a ne posebnim interesom ili interesom hrvatskih i međunarodnih korporacija.
