Ususret planiranoj cjelovitoj kurikularnoj reformi, održan je okrugli stol na kojem su zainteresirani dionici iz škola, javnih ustanova, vijeća i organizacija nacionalnih manjina te organizacija civilnog društva koje se bave obrazovanjem raspravili i izrazili preporuke za unapređenje interkulturalnog obrazovanja te kvalitetnu provedbu obrazovanja nacionalnih manjina. Okrugli stol je organizirala inicijativa SVI MI – za Hrvatsku svih nas u suradnji s GOOD inicijativom za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja. Okruglom stolu prethodila je promocija knjige Marije Sablić Interkulturalizam u nastavi.
Facilitatorica Martina Horvat iz GONG-a i GOOD inicijative naglasila je povezanost dvaju tema iz naslova panela jer interkulturalno učenje podrazumijeva uvažavanje različitosti te spremnost na učenje o kulturnim različitostima kao zajedničkom bogatstvu, a kvalitetno osiguranje prava nacionalnim manjinama na njegovanje vlastitog jezika i pisma te učenja o vlastitoj kulturi podrazumijeva praktičan korak u uvažavanju i njegovanju kulturnih različitosti. Za interkulturalno učenje važno je osigurati učenje o manjinskim kulturama kao dijelu zajedničke kulture stoga sadržaji važni za nacionalne manjina trebaju postati sastavni dio kurikuluma.
U prvom panelu razgovaralo se o primjerima dobre prakse obrazovanja nacionalnih manjina, ali i mogućnostima unapređenja. G. Mirko Marković, Iz Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina opisao je modele i obuhvat odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina, ali je naglasio da je važno osigurati da pripadnici nacionalnih manjina uče o drugim nacionalnim manjina u RH, te da učenici većinskog naroda u redovitom školskom programu uče o pripadnicima nacionalnih manjina koje žive u RH. G. Alen Tahiri predstavio je mjere Akcijskog plan za provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma, za razdoblje od 2013. do 2015. godine, a osobito one vezane uz obrazovanje Roma te podršku romskim učenicima kroz stipendije kao i aktualnu kampanju DOSTA! Oslobodimo se predrasuda, upoznajmo Rome i Bajaše! unutar koje je napravljen i video spot. Maja Matić iz Srpskog kulturnog društva Prosvjeta osvrnula se na obrazovanje srpske nacionalne manjine i to po A modelu koji je trenutno najzastupljeniji i provodi se primarno u istočnim dijelovima Hrvatske, ali i po C modelu dodatnog predmeta redovne nastave za učenike koji odaberu taj nastavni predmet materinjeg jezika i kulture. Kod organizacije modela C postoje problemi, osobito u većim gradovima, ali ovaj oblik ima najveći potencijal za uključivanje učenika. Srpska nacionalna manjina radi po starom nastavnom programu iz 1996. godine jer se s donošenjem novog čeka već neko vrijeme i važno ga je što ranije donijeti kao i izraditi nove udžbenike, a istovremeno se javljaju i situacije, kao što je nedavni napad na učenike Pravoslavne gimnazije, koji pokazuje potrebu za jačim angažmanom na toleranciji.
U drugom panelu razgovaralo se o značaju interkulturalnog učenja, što je naglasila Marija Sablić s Fakulteta za odgojno- obrazovne znanosti Sveučilišta u Osijeku kao i važnost pripreme budućih učitelja i profesora na poučavanje o interkulturalizmu. Sonja Jeđud Tabula, voditeljica projekta interkulturalne škole iz Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta, predstavila je projekt, opisala da je u tijeku izrada kurikuluma i izgradnja škole te najavila da će interkulturalna škola u Vukovaru otvoriti svoja vrata učenicima do početka iduće školske godine.
Ivana Milas iz Nansen dijalog centra opisala je interkulturalni obrazovni program Kulturna i duhovna baština zavičaja koji se provodi kao izvannastavna aktivnost u 22 škole kao i interkulturalno obrazovanje kroz istraživanje osobnih povijesti.
Dea Marić iz Documente- centra za suočavanje s prošlošću opisala je provedbu projekta Moj zavičaj kroz vrijeme koji se provodio kroz izvannastavnu aktivnost sa zainteresiranim učenicima nekoliko škola u Hrvatskoj, ali i regiji, koji su istraživali povijest zavičaja, uključujući osjetljive teme, kroz aktivne istraživačke i suradničke metode.
Eli Pijaca Plavšić iz Foruma za slobodu odgoja predstavila je natječaj Oboji svijet šarenim bojama tolerancije, naglasivši kako nije dovoljno samo utvrditi postojanje različitosti, nego je važno poticati njihovo stvarno uvažavanje; gđa. Pijaca predstavila je i zbirku radionica za učitelje Kako s djecom razgovarati o izbjegličkoj krizi.
za koju imaju povratne informacije iz škola koliko je bila korisna te za koju su interes pokazali ljudi iz drugih zemalja iz EU i regije te ju preveli na svoje jezike. Emina Bužinkić iz Centra za mirovne studije, predstavila je interkulturne i kulinarske razmjene koje organizira istraživačko-gastronomsko-kulinarski projekt Okusi doma koji kroz hranu približava egzotične okuse s porukom da su ti okusi nekim ljudima domaći te koji provodi interkulturalno učenje kroz međusobno jezično i kulinarsko upoznavanje na susretima koji se organiziraju za zainteresiranu javnost, škole, djecu i mlade. Gđa. Bužinkić je objasnila i pojam globalnog obrazovanja koji nadograđuje pojam građanskog odgoja i obrazovanja osvještavanjem važnosti globalnih odnosa te poticanjem razumijevanja lokalnog konteksta razumijevanjem globalizacije i šireg svjetskog konteksta.
Sudionici su istaknuli važne preporuke:
Kroz raspravu je naglašena važnost demokratiziranja škole, uključivanja roditelja te djelovanja škole prema roditeljima i zajednici. Također, naglasila se važnost izgradnje inkluzivnog odgojno-obrazovnog sustava koji će ravnopravno uključivati djecu kojoj hrvatski nije materinji jezik te koji će podržati i ponovno uključivanje mladih koji su prerano prekinuli obrazovanje kao i važnost korištenja participativnih i aktivnih metoda učenja kao što je učenje istraživanjem u zajednici.
