Zbunjenost i neznanje – plodno tlo za manipulacije

01. listopada 2015.

Istraživanje znanja maturanata o politici* pokazalo je da u prosjeku znaju odgovoriti na 9 od 19 pitanja, s time da postoji veliki jaz između gimnazijalaca i učenika trogodišnjih škola. Još više zabrinjavaju rezultati istraživanja vrijednosti i stavova s kojima maturanti izlaze iz škola.

Politička znanja maturanata ispitivana su pomoću 19 pitanja o temeljnim političkim pojmovima, ustavno-političkom ustrojstvu i političkoj informiranosti na koja je točno odgovorio samo jedan od 1146 sudionika. Gimnazijalci su u prosjeku točno odgovorili na 12 pitanja, učenici trogodišnjih programa na tek 6, dok su učenici ostalih četverogodišnjih programa i petogodišnjeg medicinskog programa u prosjeku točno odgovorili na 9 pitanja.

Političke vrijednosti i stavove istraživalo se kroz dva instrumenta tako da su sudionici mogli odrediti stupanj svog slaganja s ponuđenim tvrdnjama. 29 tvrdnji ispitivalo je odnos prema vlastitoj i drugim nacijama, rodnim ulogama, homoseksualnosti, totalitarizmu i Europskoj uniji. 20 tvrdnji odnosilo se društveno i političko sudjelovanje, političke autoritete te slobodu javnog i medijskog govora.

Iako je većina sudionika (85%) navela da se može zamisliti u prijateljskom odnosu s osobom druge rase, vjere ili nacije, tolerancija je značajno manja prema zaštiti prava manjina u javnom prostoru. Naime, polovica sudionika smatra da se važna kulturna obilježja, kao što su jezik i pismo nacionalnih manjina, ne bi trebali koristiti u prostorijama državnih institucija. Najmanje tolerancije primjećuje se u odnosu prema homoseksualnosti koju svaki drugi ispitanik smatra bolešću te bi homoseksualnim osobama zabranio javne istupe radi sprečavanja lošeg utjecaja na mlade.

Oko ključnih demokratskih vrijednosti sudionici istraživanja pokazuju visoku razinu zbunjenosti i neodlučnosti što ih može učiniti podložnima za manipulacije. Iako su većinom skloni sankcioniranju totalitarističkih simbola, kako komunističkih (57%) tako i fašističkih (54%), njih gotovo 30% je neodlučno. K tome, ostaje otvoreno pitanje jesu li tolerantni prema ustaškoj simbolici u javnom prostoru s obzirom da 48,6% sudionika nije sigurno u činjenicu da je NDH bila fašistička tvorevina.

Da se svatko od nas treba zauzeti za rješavanje društvenih problema u svojoj sredini, a ne čekati da ih riješi netko drugi, smatra 80,1% ispitanika. No, stavovi o medijima i političkim strankama pokazuju generalno nedemokratske stavove - da su skloni ukidanju nekih medija (51,9%) i nekih političkih stranaka (72%).

Teme koje maturanti vide kao najslabije obrađivane ili općenito izostavljene iz školskog programa su seksualnost, suvremeni mediji, Europska unija, nacionalne manjine i kulturne različitosti, zaštita okoliša i održivog razvoja te aktualna društvena događanja i problemi u svijetu. Mnoge od tih tema trebale bi se učiti na međupredmetno uvedenom i obveznom zdravstvenom i građanskom odgoju, ali sudjelovanje u njihovoj provedbi prepoznaje manji dio učenika (44,9% zdravstveni odgoj i 38,4% građanski odgoj).

Najvažniji izvori informiranja maturantima su društvene mreže (66%), a nakon njih vršnjaci (47%), internetski portali (43%) i roditelji (38%). Svakodnevna konzumacija „tradicionalnih“ medija relativno je slabo zastupljena – informativne televizijske emisije gleda 30%, novine čita 16% i radio sluša 11,3%.

Istraživački izvještaj dostupan je ovdje.

*O metodologiji istraživanja: kvantitativno istraživanje političke pismenosti anketiranjem učenika završnih razreda srednjih škola na nacionalnom reprezentativnom uzorku (N=1146) u travnju i svibnju 2015. proveli su GONG i Institut za društvena istraživanja u Zagrebu u suradnji sa savjetom istraživača. Slučajno odabrani uzorak stratificiran je prema šest regija i tri vrste srednjoškolskog programa (gimnazijski programi, ostali četverogodišnji i petogodišnji programi te trogodišnji programi).

chevron-right