Gotovo 900 amandmana podneseno je na rezoluciju o TTIP-u koju je Europski parlament trebao raspravljati i izglasati 10. lipnja 2015. na plenarnoj sjednici u Strasbourgu. U svrhu boljeg informiranja hrvatskih građana, čije je predstavničko tijelo i Europski parlament, u nastavku se nalazi detaljan prikaz stajališta svake političke grupacije o TTIP-u i njegovim glavnim sastavnicama, koji su pripremili Ivan Tranfić, Hrvoje Gredišnjak i Marina Škrabalo, Istraživački centar GONG-a.
Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo (TTIP) između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država predstavlja jedan od najkontroverznijih međunarodnih sporazuma o kojima se pregovara. Iako u ime Europske unije pregovara Komisija, zastupnici Europskog parlamenta aktivno su se uključili u nadzor nad procesom pregovora kako bi izvršili pritisak i utjecaj na Europsku komisiju. I to prvotno u svrhu veće transparentnosti i osiguranja pristupa pregovaračkim dokumentima, a potom vezano uz specifična otvorena pitanja od sigurnosti hrane do zaštite ulagača.
TTIP u EP-u: uvjetno zeleno svjetlo za nastavak pregovora?
Organizacije civilnog društva diljem EU uspjele su nametnuti kritički i skeptični ton rasprave te natjerati pobornike sporazuma u obrambenu poziciju, a europarlamentarce, pa i predstavnike Komisije potaknuti na snažan angažman i redovitu komunikaciju s javnošću.
U tom je pogledu najznačajnija samoorganizirana europska građanska inicijativa STOP TTIP koja je dosad, unatoč izostanku odobrenja za registracijom, prikupila dva milijuna potpisa potpore diljem EU što se održava i na javno mnijenje gdje protivljenje sporazumu među građanima raste, posebice u Austriji, Luksemburgu, Njemačkoj, Francuskoj i Italiji.
Ipak, i dalje preteže potpora sporazumu, kako na razini cijele EU tako i u većini država članica, uključujući i Hrvatsku, među kojima prednjače Rumunjska i Poljska.
Europska komisija obvezna je izvještavati Europski parlament o napretku pregovora, a jednom kada je sporazum definiran, Parlament ga mora potvrditi, no može ga i odbiti, kao što se dogodilo sa sporazumom ACTA (Anti-Counterfeiting Trade Agreement) čije su odredbe o pristupu osobnim podacima izazvale val prosvjeda širom Europe te stvorile premoćnu opoziciju u Parlamentu. Prije same ratifikacije, Europski parlament obično usvaja neobvezujuću rezoluciju koja Europskoj Komisiji ukazuje na razinu slaganja i posebno kritične točke odnosno uvjete pod kojima bi Parlament mogao prihvatiti sporazum.
Takva se rezolucija o TTIP-u upravo priprema u parlamenarnom odboru za međunarodnu trgovinu - INTA. Njezino je donošenje odgođeno za 28. svibnja na odboru te 10. lipnja na plenarnoj sjedici u Strasbourgu i to uslijed gotovo 900 podnesenih amandmana.Iako je i dalje izvjesna prevaga podupiratelja što je i odraz ukupne strukture EP-a u kojem vodeću poziciju ima EPP, tema postaje sve kontroverznija.
Tko je i zašto na čijoj strani?
Ovdje možete proći kroz detaljan prikaz stajališta svake političke grupacije o TTIP-u i njegovim glavnim sastavnicama koji se zasniva na analizi službenih izvora informacija - stranačkih i zastupničkih internetskih stranica, stajališta i studija objavljenih do sredine svibnja 2015. Redoslijed političkih grupacija prati njihovu brojnost u EP, od najveće do najmanje, s time da stavovi 52 nezavisnih zastupnika nisu obuhvaćeni analizom. Svrha je prikazati različite stranačke pozicije s minimumom vrijednosne interpretacije od strane istraživača, a u svrhu boljeg informiranja hrvatskih građana čije je predstavničko tijelo i Europski parlament.
ANALIZA POLITIČKIH AKTERA - Uoči donošenja rezolucije o TTIP-u u Europskom parlamentu: pobornici i protivnici