Medijska tišina, negativna atmosfera, manjak tolerancije i porast diskriminacije i isključivosti ozračje su u kojem će se odvijati i manjinski izbori u nedjelju, ali ne i jedini problemi koji muče manjince, i ne samo kada je riječ o njihovim predstavnicima. Naime, da bi se bolje reguliralo njihov položaj, potrebno je donijeti poseban Zakon o manjinskim vijećima kojim bi se bolje regulirao položaj predstavnika nacionalnih manjina, povećati broj biračkih mjesta na manjinskim izborima te riješiti upis podataka o nacionalnosti – pobrojani su ključni problemi na okruglom stolu održanom u Saboru u organizaciji GONG-a i Instituta STINE pod nazivom „Različite boje, ista ekipa - vedre boje Hrvatske“.
«Država mora osigurati da se manjinski glas čuje, posebice Vijeća i predstavnika koje imaju u lokalnoj samoupravi. Manjine moraju imati realne i stvarne mogućnosti da sudjeluju u odlučivanju, to je još uvijek kamen spoticanja mnogima, a još uvijek ima i puno problema s prihvaćanjem Vijeća nacionalnih manjina kao dijela javnih uprava. Ne možemo biti zadovoljni stanjem i funkcioniranjem te manjinske uprave, ali u nekim su sredinama ipak postignuti uspjesi», istaknuo je Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine.
"Realizacija vladavine prava u sebi sadrži kriterij sudjelovanja svih slojeva društva u donošenju svih relevantnih društvenih odluka. Priznavanje prava participacije nacionalnih manjina jedan je od ključnih uvjeta zaštite manjina u suvremenoj demokraciji i nijedan tip prava nije vječan te je uvijek potrebno raditi na očuvanju standarda određenih prava», naglasio je Tolnauer.
No, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, mnogi procesi su zastali pa je tako i pitanje prava nacionalnih manjina krenulo nizbrdo,dovoljno je sjetiti se «referenduma o ćirilici», i umjesto da se standarde ako već ne diže, a ono barem održava, svjedočimo njihovom srozavanju, na što upozorava i Deklaracija o nesnošljivosti i etnocentrizmu u Hrvatskoj koju su prošli tjedan u Puli donijeli predstavnici nacionalnih manjina, na koju su podsjetili saborski zastupnici talijanske manjine Furio Radin te srpske manjine SDSS-ov Milorad Pupovac.
izvor: gong.hr
"Ljude se mora osloboditi straha"
«Ljude se mora osloboditi straha da idu na izbore, pogotovu u okolnostima atmosfere kakvu imamo danas i koju je istakla i Deklaracija, a koja se dan za danom pogoršava. Razmjeri netolerancije i govora mržnje postaju postaju krajnje zabrinjavajući», istaknuo je Pupovac, koji se kao i većina predstavnika nacionalnih manjina požalio na medije koji su Deklaraciju «prešutjeli kao da nije relevantna stvar pitanje tolerancije, isključivosti i toga što manjine misle o društvenim procesima. Naravno, relevantna je stvar kad se tko oženio, proveo i čijim autom. No, društvo koje se na takav način odnosi prema glasu manjina, nema pravo govoriti kako ima najbolju regulativu manjinskih prava».
«Očito je došlo do pogoršanja atmosfere etničke netolerancije, ali i do zanemarivanja manjinskih prava. Hitno nam je potreban Zakon o manjinskim vijećima koji će regulirati sva otvorena pitanja, jer smo dotad osuđeni na Državno izborno povjerenstvo i Ministarstvo uprave koje nije dovoljno ažurirano. Osim toga, neki birači morat će u nedjelju kilometrima morati putovati do svojih biračkih mjesta, a neki ni danas ne znaju gdje se nalaze njihova biračka mjesta pa se ne treba čuditi što je izlaznost mala, mnogi ne znaju ni da se izbori održavaju niti imaju jasnu sliku o njima. Stvar države je da mora barem u javnim medijima, osigurati adekvatan prostor za ove izbore», upozorio je Pupovac.
Da se izbori odvijaju u tišini, ustvrdio je i predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Branko Hrvatin, koji se također složio s time da zakonodavni okvir nije dobar te je upozorio na potrebu da se vodi bolju brigu o registraciji udruga nacionalnih manjina i o tome tko ih je ovlašten predstavljati pri čemu je važno da javna uprava uvede red, ali i da se angažiraju članovi samih udruga. «Ne može se očekivati da mediji ovim izborima posvećuju pozornost kakvu posvećuju parlamentarnima, ali mora se naglasiti značaj upravljanja na lokalnoj razini putem vijeća i predstavnika", poručio je Hrvatin te pobrojao da će ove godine prema podacima iz Registra birača, 278.932 birača birati članove 288 Vijeća nacionalnih manjina, a nešto manje od 25.000 birača će birati 173 manjinska predstavnika. Za članove Vijeća i manjinske predstavnike kandidiralo se 6.454 kandidata. Što se tiče izlaznosti, ona je na prošlim izborima 2011. godine u nekim mjestima dosegnula 53,6 posto, što je bio najbolji rezultat i napredak u odnosu na 2007. godinu kada je maksimum bio 52.6 posto.
izvor: gong.hr
'Praznik demokracije', lijepa, ali prazna sintagma - zašto?
I predstavnici nacionalnih manjina redom su isticali medijsku tišinu i problem biračkih mjesta te pitanje upisa podatka o nacionalnosti jer se često događa da kao pripadnici nacionalnih manjina upisani stoje pripadnici većinskog naroda što omogućuje razne manipulacije te stoga očekuju da se to raščisti s Ministarstvom uprave, a iako je bila prilika da to resorni ministar Arsen Bauk čuje iz prve ruke, on se na okruglom stolu nije ukazao, niti je poslao ikoga iz svojeg Ministarstva. Ne čudi onda da su manjinci dodatno uvjereni da je većina nezainteresirana za manjinu.
«Dvije teorije pokušavaju objašnjavati neuspjeh izbora u nedjelju, a već sada mogu reći da oni neće uspjeti. Prva je da se iscrpila normativa koja je bila zacrtana, a druga da vlada atmosfera u društvu na koju smo se referirali kad smo donijeli već spomenutu Deklaraciju. Ja imam treću teoriju, a to je da se ovdje radi o grijehu strukture. Treba se promijeniti normativu, ali je nažalost potrebna dvotrećinska većina da bi se to napravilo. Sustav će proizvesti slab i nikakav odaziv u nedjelju, a poseban je problem da ljudi još ne znaju gdje glasuju», upozorio je Radin te kao primjere naveo birače u Lipiku i Pakracu dok će u Puli, u kojoj živi 70.000 stanovnika, manjinci glasati na samo jednom mjestu.
S obzirom na sve izneseno, kako je kazao i Hrvatin, «sintagma "praznik demokracije" lijepo zvuči, ali ona se potvrđuje samo ako postoji odaziv i svijest o važnosti tih izbora i promjena», a Dragan Zelić iz GONG-a je zaključio: «Mogu se stvoriti idealni uvjeti za rad vijeća i predstavnika, ali ako su atmosfera i klima usmjereni protiv pripadnika nacionalnih manjina, onda se udaljavamo od europskih vrijednosti».
