Kani li Vlada progurati TTIP bez Sabora?
Laburisti su podnijeli Interpelaciju o radu Vlade RH u vezi TTIP-a smatrajući kako je nužno otvoriti raspravu pred Saborom o Vladinim postupcima i odlukama te o njezinoj ulozi u procesu pregovora Europske unije i SAD-a o sklapanju TTIP-a te odgovornom pristupu samim pregovorima koji uključuje izradu studije utjecaja TTIP-a na hrvatsko gospodarstvo, prava iz rada, zaštitu zdravlja građana te okoliša, kao i transparentno informiranje hrvatske javnosti o tijeku i sadržaju pregovora.
Premda je završen već deveti krug pregovora između EU i SAD-a ni hrvatska javnost, niti saborski zastupnici nisu od Vlade RH dobili gotovo nikakve informacije o tijeku i sadržaju samih pregovora, kao ni o stajalištima Republike Hrvatske vezanima uz pregovore o TTIP-u.
Jedan od ključnih prigovora TTIP-u jest to što predviđa mehanizam rješavanja sporova između ulagača i država (ISDS) koji je naišao na brojne primjedbe i zabrinutost širokog spektra zainteresirane javnosti, i to zbog manjka transparentnosti u odabiru arbitara, izostanka žalbenog postupka, sve učestalijeg korištenja ovog mehanizma na štetu suverenog prava država da mijenjaju smjer svojih javnih politika u svrhu promocije javnog interesa, kao što je bio slučaj s Australijom koju je korporacija Philip Morris tužila zbog strožih propisa u označavanju duhanskih proizvoda.
Uslijed velikog pritiska javnosti i Europskog parlamenta, Europska komisija je početkom svibnja predložila donekle modificirani prijedlog ISDS-a, o čemu je prva rasprava održana na Vijeću ministara vanjskih poslova dana 7. svibnja 2015. godine. O stajalištima koje je Vlada RH zagovarala na tom sastanku, kao ni sadržaju i razini postignutog dogovora, Vlada nije pružila informacije Saboru.
No, građanska inicijativa Zaustavimo TTIP, organizacije civilnog društva GONG,
izvor: gong.hr/AŽ
Budući da se radi o izuzetno važnom trgovinskom ugovoru, koji osim tržišnih odnosa ima intenciju regulatornog usklađivanja propisa i standarda s područja zdravstva, radnih odnosa, proizvodnje hrane, obrazovanja, zaštite okoliša, proizvodnje lijekova, uporabe pesticida i dr., čime zadire u najosjetljivija i najvažnija područja života hrvatskih građana, laburisti smatraju nužnim da Vlada odgovorno pristupi ovim pregovorima i pokaže odgovornost prema svojim građanima pružajući im kvalitetne i provjerene informacije o TTIP-u.
Kao osnovne razloge za podnošenje ove interpelacije laburisti podsjećaju da Vlada još uvijek nije izradila studiju utjecaja TTIP-a na hrvatsko gospodarstvo, društvene odnose (rad, zdravstvo, obrazovanje i druge javne usluge) i zaštitu okoliša. Nadalje, u Prioritetima Vlade Republike Hrvatske u institucijama Europske unije iz ožujka 2015. sklapanju ovog ugovora daje se deklaratorna podrška bez navođenja specifičnih uvjeta i pitanja od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, kao ni argumenata ili mjerljivih kriterija po gospodarskim područjima i u cjelini
Također, Vlada nije zauzela jasno stajalište da je TTIP potrebno definirati kao „mješoviti ugovor“ (mixed agreement) koji podliježe ratifikaciji u nacionalnim parlamentima, čime umanjuje važnost Hrvatskog sabora i europskih nacionalnih parlamenata te se time priklonila „isključivo europskom“ modelu ugovora (EU-only), koji se potpisuje od strane Europske komisije i time stupa na snagu u svim državama članicama. Naposljetku, Vlada podržava sklapanje TTIP-a, a o toj činjenici, kao ni o razlozima podrške nije pružila kvalitetne ni transparentne informacije hrvatskoj javnosti.
Naime, u odgovoru Vlade laburistu Dragutinu Lesaru, stoji da će «radi li se u slučaju TTIP-a o sporazumu koji je u isključivoj nadležnosti Europske unije ili o mješovitom sporazumu, ovisiti isključivo o njegovom sadržaju, koji još uvijek nije do kraja definiran, odnosno o kojem se i dalje vode pregovori. Stoga, ako se TTIP sklopi kao mješoviti sporazum, da bi stupio na snagu morat će ga ratificirati i Hrvatski sabor, kao i parlamenti svih ostalih država članica. U protivnom, odnosno ako se bude radilo o sporazumu iz isključive nadležnosti Europske unije, TTIP će početi obvezivati države članice Europske unije, uključujući i Republiku Hrvatsku, nakon što Europska unija postane njegovom strankom».