Unatoč nedostatnim kapacitetima, Ured Povjerenice za informiranje radio je tijekom prošle godine punom parom, pokazuje njezino Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama u 2014. godini, a u kojem se, između ostalog, opet upozorava na nedostatna sredstva zbog kojih građanima Ustavom i zakonom zajamčeno pravo na pristup informacijama dolazi u pitanje.
Prošla je godina prva za koju se podnosi cjelovito izvješće o provedbi ZPPI-ja koje obuhvaća i rad Povjerenice za informiranje jer ta je institucija počela raditi 25. listopada 2013., a kao poseban izazov za osiguravanje provedbe Zakona, povjerenica Anamarija Musa ističe nedovoljne kapacitete Ureda Povjerenika za informiranje. Konkretnim brojkama ilustrira da je tijekom 2014. godine jedva pet osoba (Povjerenica s četiri službenika) nadziralo 5.497 tijela javne vlasti, educiralo 743 osobe, organiziralo i sudjelovalo u 33 događaja, rješavalo 807 žalbenih postupaka, pri čemu je riješeno 524 žalbe, postupano po 236 predstavki i riješeno 143, odgovoreno na 368 pisanih upita i 665 upita putem info-telefona. Istih pet osoba pratilo je provedbu Zakona te pripremalo i provodilo projekte, kao i održavalo međunarodnu i domaću suradnju. Međutim, kao što je Povjerenica upozoravala već u nekoliko navrata, zbog slabih ljudskih i financijskih kapaciteta europski projekti su na čekanju.
Štoviše, Musa ponovno upozorava da je « u cjelini, vidljivo da su kapaciteti Povjerenika da ispuni Ustavom i zakonom definirane obveze kao i europsku pravnu stečevinu daleko ispod optimalne razine za kvalitetno obavljanje zakonom određenog djelokruga što je u direktnoj suprotnosti sa obvezama koje je Hrvatska preuzela u pristupnom procesu i koje je uvrstila u svoj ustavno-zakonodavni okvir ». Stoga se u pogledu jačanja kapaciteta Ureda Povjerenika preporuča da se u idućem razdoblju osigura adekvatna proračunska sredstva kako bi se stvorilo materijalne i tehničke uvjete za rad i zaposlilo državne službenike, koji će raditi na drugostupanjskom postupku, kao i oni koji će provoditi inspekcijski nazor.
Optužni prijedlozi i manjkava izvješća
U 2014. godini podnesena su četiri optužna prijedloga od kojih je jedan podnesen protiv Hrvatskog nogometnog saveza i odgovorne osobe u udruzi, a tri protiv jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i odgovornih osoba u tim tijelima, i to jedna protiv Grada Raba i dva optužna prijedloga protiv Općine Marije Gorice.
Samo dvije trećine tijela javne vlasti dostavilo je godišnje izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama što ukazuje na velik problem u poštivanju Zakona, s obzirom na to da je za to propisana prekršajna sankcija. A čak i ona izvješća koja su dostavljena, sadrže netočnosti i nepravilnosti pa su samo djelomično relevantan izvor informacija, upozorava se u Izvješću.
Kad je, pak, riječ o izmjenama Zakona o tajnosti podataka (ZTP), na koje se već dugo čeka, Povjerenica navodi brojke prema kojima su slučajevi u kojima se traže klasificirani podaci minorni te ističe argumente za ponovnu upotrebu informacija, koja uvelike može pridonijeti gospodarskom razvoju.
Gdje su zapele izmjene Zakona o tajnosti podataka?
U izvještaju se navodi da su tijela javne vlasti u cjelini odbijala zahtjeve po osnovi klasificiranih podataka u 26 ili 3,91 posto slučajeva što predstavlja smanjenje u odnosu na 2013. godinu kada je bilo 8,42 posto odbijajućih rješenja po osnovi klasificiranih podataka. Tijekom 2014. zaprimljeno je 10 predmeta u kojima je razlog uskrate zaštita klasificiranih informacija, a ujedno su iz 2013. prenijeta u rad tri predmeta s istim razlogom uskrate.
Ured vijeća za nacionalnu sigurnost (UVNS) je tijekom 2014. godine zaprimio ukupno 11 zahtjeva za davanjem mišljenja u okviru provedbe testa razmjernosti i javnog interesa iz članka 16. Zakona, vezano uz pristup informacijama koje predstavljaju klasificirani podatak. Svih 11 zahtjeva podneseno je od strane ministarstava, a Ured je u samo tri slučaja zauzeo stav o zadržavanju određenog stupnja tajnosti podataka. U pet predmeta predložena je deklasifikacija podataka, dok su u tri predmeta upućena priopćenja jer u dva predmeta dostavljena dokumentacija nije predstavljala klasificirani podatak.
MUP bi u jesen konačno trebao mijenjati Zakon o tajnosti podataka, međutim, Izvješće pokazuje da ga se ni sada ne pridržavaju, naime, nisu tražili mišljenje UVNS-a kad su odbili dati klasificirani podatak. Korisnik prava na informaciju zatražio je od MUP-a informacije o ukupnom broj istraga organiziranog kriminala i broj osoba koje su bile pod istragom uz određene radnje u razdoblju od 2003. do 2012. godine. MUP je taj zahtjev odbio s obrazloženjem da je riječ o podacima koji su klasificirani stupnjem tajnosti „ograničeno“ prema ZTP-u.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je MUP prije donošenja rješenja proveo test razmjernosti i javnog interesa, ali da nije zatražio mišljenje UVNS-a pa je Povjerenica svojim rješenjem poništila MUP-ovo rješenje i vratila im predmet na ponovni postupak u kojem je MUP kao prvostupanjsko tijelo dužno utvrditi sve činjenice, a osobito jesu li svi zatraženi podaci klasificirani. Ukoliko se utvrdi da se radi o klasificiranim podacima, MUP je obvezan zatražiti mišljenje UVNS-a I provesti test razmjernosti i javnog interesa te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.
Otvoreni podaci - gorivo za demokraciju, sirovina za gospodarski rast
Što se pak tiče koristi od što većeg otvaranja što više podataka, u Izvješću se podsjeća na Vickery studiju koja je rađena za Europsku komisiju 2011. godine, a koja je procijenila ukupnu ekonomsku dobit od daljnjeg otvaranja podataka na 40 milijardi eura godišnje. Štoviše, ako se uračuna i indirektnu dobit od ponovnog korištenja podataka javnog sektora, dolazi se do dobiti od čak 140 milijardi eura što doista može biti toliko potreban vjetar u leđa razvoju gospodarstva s jedne strane te s druge strane vraćanju povjerenja građana u institucije zbog čega se otvorene podatke često naziva i gorivom za demokraciju te sirovinom za gospodarski rast.
