Ima li Hrvatska snage i volje prozvati one koji proizvode strah?

26. travnja 2015.

Gdje je mala sreća, bljesak stakla,
Lastavičje gnijezdo, iz vrtića dah;
Gdje je kucaj zipke, što se makla,
I na traku sunca zlatni kućni prah?

Podno Kamena cvijeta u Jasenovcu i stihova iz poeme 'Jama' Ivana Gorana Kovačića, pjesnika «polja svijetlih i polja tamnih», položeni su vijenci u znak sjećanja na više od 83.000 osoba, od čega više od 20.000 žena te 20.101 dijete do 14 godina. Žrtve su bile Srbi, Romi, Židovi, Hrvati, antifašisti, a pobile su ih ustaše u najvećem ustaškom koncentracijskom logoru u tzv. Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, koji je postojao 1.337 dana i rasprostirao se na desetak lokaliteta.

Međutim, konačan broj žrtava ostat će nepoznanica jer su mnogi od logoraša ubijeni čim su dovedeni, prije evidentiranja. Od 1.073 logoraša, koliko ih je 22. travnja 1945. bilo u logoru, u proboj ih je krenulo 600, a preživjelo samo stotinjak. Preostalih 473, koji nisu krenuli u proboj, ubijeni su i spaljeni. Istoga dana 1945. počeo je i proboj zatočenika Kožare, dijela logora u mjestu Jasenovcu, a od 167 zatočenika, proboj je preživjelo samo njih 11.

Na 70. obljetnicu njihova juriša u slobodu još jedna kolona sjećanja prošla je od Memorijalnog muzeja do spomenika "Cvijet" Bogdana Bogdanovića u Spomen području Jasenovac u znak sjećanja na 22. travnja 1945. godine, dan proboja zatočenika iz jasenovačkog logora smrti u počast stradalim i preživjelim zatočenicima - muškarcima, ženama i djeci koji su pobijeni zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti.


HINA/ Tomislav PAVLEK/ ik

«To su ljudi koji imaju svoja imena i prezimena, koji su imali svoje obitelji i domove, svoj identitet, svoje želje i nade, svoje snove, sve ono što svaku osobu čini neponovljivom. Kao čovjek bezpridržajno osuđujem zločine mučenja i ubijanja koja su se ovdje događala. Ideologija koja je uzrokovala ove zločine moralno je i pravno osuđena. Ta politika bila je volja režima koji se vezao uz nacističko-fašističku Osovinu i na nečastan način iskoristio legitimnu želju hrvatskoga naroda za svojom državom", zapisala je ne spomenuvši nigdje da je riječ o ustaškom režimu, niti tko su bile žrtve, Kolinda Grabar Kitarović, predsjednica Republike Hrvatske, u Knjigu dojmova prilikom posjeta logoru smrti koji je morala obaviti pa je to i učinila - ali ne na službenoj komemoraciji jasenovačkim žrtvama. 

Tim snažnije još odzvonile su na obilježavanju kojem je prisustvovao ostatak državnog vrha riječi Milorada Pupovca, predsjednika Srpskog narodnog vijeća:

«Ako i danas neki od predstavnika države izbjegavaju imenovati nosioce te ideje i odgovornost za njihove zločine prebacuju na silu Osovine, možemo li mi danas koji se ovdje okupljamo doživjeti ovo mjesto stradanja uz ovakav postav muzeja i ovakav program njegova rada? Znamo li kako su nastala ova dva jezera, gdje to možemo vidjeti?

Zapitajmo se može li naše društvo prepoznati znakove narastanja atmosfere fašizacije i nacizacije? Hoćemo li smoći snage da prozovemo one koji proizvode strah i promoviraju netoleranciju, koji rade na zaboravu umjesto na oslobođenju i iskupljenju zbog strahote koja se dogodila i na ovom mjestu?

Mogu li znati učenici u hrvatskim osnovnim školama da je u Jasenovcu postajao dječji logor u kojem je usmrćeno 20 tisuća djece do 14 godina. Znaju li za druge logore za djecu poput onoga u Sisku, Jastrebarskom, Križevcima i Đakovu u koje su dovođena srpska i židovska djeca, koja su izgladnjivana i usmrćivana samo zato što su im roditelji bili Židovi ili Srbi? Znaju li da romska djeca nisu imala ni tu logorsku privilegiju, nego su zajedno s roditeljima odmah vođena na stratište?»


HINA/ Tomislav PAVLEK/ ik

«Društvo se treba oduprijeti atmosferi fašizacije i nacizacije»

Usred jasenovačke livade gdje je svaka stopa natopljena ljudskom krvlju, između humaka gdje ispod jednog od njih leže kosti ubijenih žena, djece i ostalih žrtava, i dva jezera koja kriju tajnu nastanka, predsjednica Upravnog vijeća Spomen područja Jasenovac Nataša Mataušić upozorila je: «Svaka stopa ove livade danas vrišti - ne zaboravi kako se to nikad ne bi ponovilo".

«Bilo je teško, ali konačna pobjeda svrstala je Hrvatsku na stranu saveznika i isprala sramotu koju joj je nanio ustaški režim», istaknuo je Franjo Habulin, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske, i pozvao na «stalno podsjećanje na užase ustaškog režima, jer se nad Hrvatskom i danas nadvija opasnost fašizacije».

«Ne može se kazati da nije bilo fašizma, da nije bilo ustaša, da nije bilo zločina. Ljude su klali na samom koraku i zato vas molim da kad odete odavde da ponesete to sa sobom u duši i svima kojima možete, govorite o tim zvjerstvima», poručio je okupljenima Branko Lustig, kazavši da im se obraća kao broj koji je imao kad je kao dijete bio u koncentracijskim logorima Auschwitz i Bergen-Belsen, a u Jasenovac ga je kao osobnog izaslanika poslala Grabar Kitarović, koja bi se navodno trebala ukazati na Bleiburgu.


HINA/ Tomislav PAVLEK/ ik

«I o zločinima, i o ubojstvima nakon Bleiburga, ne na Bleiburgu, na Teznom, gdje je šačica razbojnika i ratnih zločinaca za sobom povela tisuće i tisuće mladih ljudi u uniformama koji su bez suđenja, ne na Bleiburgu, ubijeni. Od toga nitko ne treba okretati glavu i o tome treba otvoreno govoriti», poručio je premijer Zoran Milanović, ali i upozorio: «No, Bleiburg je mjesto žala i komemoracije propasti Nezavisne Države Hrvatske, države koja nije bila država hrvatskog naroda i protiv koje je hrvatski narod i srpski narod u Hrvatskoj ustao jer nije mogao trpjeti nepravdu».

Podsjetio je Milanović i kako hrvatski Ustav jasno govori da su temelji hrvatske suverenosti u razdoblju Drugog svjetskog rata izraženi nasuprot proglašenju NDH: «Izražavajući tisućljetnu nacionalnu samobitnost i državnu opstojnost hrvatskog naroda, potvrđenu slijedom ukupnog povijesnog zbivanja u različitim državnim obličjima, te održanjem i razvitkom državotvorne misli u povijesnom pravu hrvatskog naroda na punu državnu suverenost, što se očitovalo u uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju Drugog svjetskog rata u odlukama ZAVNOH-a izraženoj nasuprot proglašenju NDH 1941. godine ...

Ako ovo nije jasno svakom Hrvatu i građaninu Hrvatske, svakom političaru, onda neka se, molim lijepo, demokratskim sredstvima izvoli zalagati za nijekanje ovoga i za promjenu hrvatskog Ustava i unošenje u hrvatski Ustav Nezavisne Države Hrvatske. Ali, takvog 'junaka' ja još čuo nisam i čekam da izađe i kaže ako to zaista misli, a u međuvremenu ja ću ponoviti ovo - za mene je u Drugom svjetskom ratu postojala samo jedna hrvatska vojska, to su bili hrvatski partizani i partizani Hrvatske».

"I kada političar, kada javno odgovorna osoba koju je birao hrvatski politički narod, kaže da je veličanstvena atmosfera na stadionu na kojem se skandiralo, odnosno urlalo 'Za dom spremni', onda je bolje da to prešuti ili da hladno i dostojanstveno ode s tog stadiona. To nije veličanstvena atmosfera, to je tužna atmosfera, to je turobna atmosfera. Volim Hrvatsku i volim da pobijedi 10:0, ali ne na takav način, ne po svaku cijenu, ne država po svaku cijenu. Ova država! Ova Hrvatska! Živio hrvatski antifašizam, živjela moderna i humana Hrvatska!»


HINA/ Tomislav PAVLEK/ ik

«Strahote Jasenovca opominju, ideje fašizma nisu poražene»

«Republika Hrvatska nije i ne želi biti sljednica NDH, već su njezine vrijednosti antifašizam i na njima gradimo našu državu i društvo», kazao je Josip Leko, predsjednik Sabora i poručio: «Nikada ne smijemo dopustiti da žrtve ustaškog režima u Drugom svjetskom ratu budu zaboravljene ili još gore, da bilo tko pokuša umanjivati ili čak negirati ustaške zločine. Strahote Jasenovca opominju i pozivaju sve nas da više nikada ne dopustimo diskriminaciju i progone na temelju nacionalnih, vjerskih, ideoloških ili rodnih razlika».

Na kraju komemoracije, kojoj su prisustvovali predstavnici diplomatskog zbora i crkvenih zajednica te nacionalnih manjina i antifašističkih udruga, kao i gosti iz drugih dijelova Hrvatske i inozemstva, položeni su vijenci i održana molitva predstavnika vjerskih zajednica.


HINA/ Tomislav PAVLEK/ ik

Ovaj tekst je objavljen i zahvaljujući sufinanciranju kroz program "Europa za građane".

chevron-right