Iako TTIP izaziva brojne kontroverze zbog nedostatka informacija i netransparentnosti pregovaranja, a javna rasprava je tek u povojima, (hrvatski) političari skloni su tvrditi kako je riječ o povijesnom sporazumu koji će imati gotovo pa fantastične posljedice po europsko i američko gospodarstvo. Istovremeno, organizacije civilnog društva, koje upozoravaju na potrebu otvaranja procesa pregovora javnosti i na moguće negativne strane, optužene su uglavnom za širenje paranoje.
U pokušaju uključivanja šire javnosti i stvaranja dijaloga saborski Odbor za europske poslove organizirao je konferenciju ‘Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo’ kao prvu u nizu sličnih događanja, a koja je okupila dio saborskih zastupnika i hrvatskih europarlamentaraca, predstavnike Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, nevladinih udruga i sindikata te predstavnike Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske gospodarske komore.
Podsjetimo, TTIP je sporazum o slobodnoj trgovini između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država o čijem sklapanju pregovaraju Europska komisija i Vlada SAD-a. Pregovori su započeli u srpnju 2013. i dosad je održano osam krugova pregovora, a deveti završava u Washingtonu. No, s obzirom na to da se pregovori odvijaju iza zatvorenih vrata uz malo konkretnih službenih informacija, europska javnost predvođena civilnim društvom strahuje da bi TTIP mogao zauvijek ugroziti državnu suverenost država članica EU i dostignute standarde u zaštiti zdravlja, okoliša, radničkih prava i osobnih ljudskih sloboda, a određene bojazni postoje i s druge strane Atlantika.
«Pregovori oko TTIP-a započeli su zbog ekonomskih razloga koji uključuju otvaranje novih radnih mjesta te nove mogućnosti za gospodarski rast te razvoj malog i srednjeg poduzetništva», podsjetio je Jean Charles Van Eeckhaute, voditelj odjela u Općoj upravi za trgovinu Europske komisije. Istaknuo je da se trenutno, između ostalog, raspravlja o regulatornoj kompatibilnosti i drugim tehničkim pitanjima vezanima uz značajne razlike koje na obje strane postoje u propisima, standardima i specifikacijama.
TTIP - brojne koristi, ali kako za koga
«Cilj TTIP-a je ukloniti trgovinske prepreke kako bi se olakšalo promet roba, usluga i investicija i po mom mišljenju u pregovorima jedna i druga strana nastupa u dobroj vjeri uz predodžbu da će se ovim sporazumom poboljšati situacija u smislu da će se olakšati trgovinu, doći do ekonomskog rasta i otvaranja novih radnih mjesta. Ovaj sporazum nije nešto gdje jedna strana pokušava nadmudriti drugu i izvući nešto više za sebe. Obje strane žele ostvariti dobre, povoljne učinke za svoje gospodarstvo te građane EU i SAD-a. Mi smo uvijek podržavali ovaj sporazum jer je dobrodošao jednostavniji pristup američkom tržištu za hrvatske i europske kompanije i poduzetnike i vidim prednost za Hrvatsku i Europsku uniju», ustvrdio je Joško Klisović, zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova. A dok Hrvatska tek čeka «domaću» studiju učinka TTIP-a, ona za Europu pokazala je da bi EU ostvarila 119 milijardi eura godišnje od povećanja trgovine ukoliko se sklopi taj sporazum, naveo je Klisović dodavši kako «Hrvatska želi da ovaj sporazum bude u službi malih i srednjih poduzetnika, kojima će otvoriti nove mogućnosti za izvoz i ulaganja».
Biljana Borzan, hrvatska eurozastupnica, koja ističe kako se dosta posvetila TTIP-u, a imala je priliku i vidjeti o čemu je riječ, podsjetila je da je u javnosti negativne reakcije izazvalo to što je Europska komisija s Vladom SAD-a «u tajnosti vodila pregovore što nije bilo dobro i dalo je zamaha negativnoj percepciji sporazuma, o kojem ona ima tri glavne teze»: «Prije svega on je povijesni, a radi se o i sporazumu koji može biti vrlo koristan za Hrvatsku i bilo bi šteta da ga ne potpišemo. No, ako ga potpišemo, a ne procijenimo dobro što nam slijedi nakon toga, napravili smo katastrofu i taj segment je najvažniji. Sporazum nam pruža velike mogućnosti, ali ako Hrvatska ispregovara kako treba, jer se kasnije nećemo moći hvatati za glavu i tražiti neke promijene. Grupacija kojoj pripadam u Europskom parlamentu, socijalisti i demokrati, podržava taj sporazum, ali pod uvjetom da do snižavanja standarda neće doći».
izvor: sabor.hr
Kolega joj iz Europskog parlamenta, Davor Škrlec, također jedan od rijetkih koji su imali pristup materiji TTIP-a, upozorio je da bi koristi, kako pokazuju neke neovisne studije, mogle imati samo velike države i korporacije: «Područje koje smatram osjetljivim u ovom sporazumu je digitalno, medijski servisi i kultura unutar poglavlja intelektualnog vlasništva, gdje je u tom digitalnom smislu Amerika organiziranija od Europe, kompanije su dominantnije i EU nema adekvatnog odgovora da se nakon potpisivanja sporazuma može ravnopravno nositi na zajedničkom tržištu. Za Hrvatsku je važno pregovaračko poglavlje o profesionalnim uslugama i mobilnost radne snage i možemo imati odljev mozgova s druge strane Atlantika kao što sad imamo u zemlje EU».
Otvaranje široke javne rasprave uz procjenu učinka TTIP-a
Od TTIP-a bi svi trebali imati razmjernu korist, ali za početak je iznimno važna potpuna transparentnost tijekom cijelog pregovaračkog procesa o TTIP-u kako bi uživao široku podršku javnosti, istaknuo je Sandy Boyle, član Europskog gospodarskog i socijalnog odbora. I upozorio na veliku zabrinutost koja postoji (čak i kod same EK) u pogledu ISDS-a (investor-state dispute settlement) odnosno rješavanja sporova između ulagača i države. Naime, međunarodne korporacije imaju mogućnost tužiti države kad god parlamenti donose zakone koji ugrožavaju njihov profit, bilo da je riječ o minimalnim plaćama, privatizaciji zdravstva, zaustavljanju iste i slično. Iako su Klisović i parlamentarci pokušali oslabiti kritiku podsjećanjem da slični mehanizmi postoje već u mnogim drugim sporazumima, šef Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever iznio je primjer iz Egipta, kojeg je tužila jedna kompanija tužila jer je promijenio visinu minimalne plaće što kompanija tumači da je time umanjio njezinu planiranu dobit.
«Interes multinacionalnih kompanija nadrastao je interese pojedinačnih zemalja, a sindikati strepe po pitanju poštivanja Konvencija međunarodne organizacije rada. EU ih je ratificirala osam, a SAD samo dvije i dobar dio radnih mjesta u Europi mogao bi biti ugrožen, a tu su i strahovi oko kvalitete hrane i njezin tretman. Ovo je sporazum dvije kulture i dva sustava i zbog toga je posebno osjetljiv i važno je da se sve odvija transparentno», poručio je Sever, a Daniel Mondekar, šef Odbora za europske poslove, najavio je da će uskoro uslijediti još nekoliko sličnih događanja na temu TTIP-a kako bi javnost bila što informiranija o ovom sporazumu.
Naime, bez informacija lako je stvarati paranoju, upozorila je Mirela Holy, saborska zastupnica, koja je kritizirala i kolege političare nakon što su gotovo svi "na pamet" iskazivali podršku sporazumu i kazala da i sama barata mnogim rekla-kazala informacijama umjesto da su neovisni stručnjaci dobili zadatak procijeniti učinak TTIP-a na hrvatsko društvo uz široku raspravu sa svim dionicima. HDZ-ov saborski zastupnik Gordan Jandroković, pak, prozvao je protivnike TTIP-a da ne nude nikakvu alternativu na što je Marina Škrabalo, članica Europsko gospodarskog i socijalnog odbora, podsjetila da je inicijativa "Zaustavimo TTIP" od zastupnika i saborskih klubova ne samo zatražila javno očitovanje do 1. svibnja koji su njihovi stavovi o ovim sporazumima, nego i ponudila alternativu u smjeru okretanja održivom rastu i gospodarstvu uz puno poštivanje ljudskih, građanskih i radničkih prava.
