"Ratnom zločincu na Alci nije mjesto"

24. travnja 2015.

Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću i Građanski odbor za ljudska prava (GOLJP) uputili su premijeru Zoranu Milanoviću, predsjednici Kolindi Grabar Kitarović i predsjedniku Sabora Josipu Leki otvoreno pismo vezano za počasnu titulu pravomoćno osuđenog ratnog zločinca Mirka Norca na svečanosti Sinjske alke te tahtijevaju da se organizatori ovog događaja, koji država obilato financira, pridržavaju vlastitog statuta namijenjenog održavanju ugleda tradicionalne manifestacije. 

Hrvatska javnost dobro je obaviještena o pripremama za proslavu tristogodišnjice Sinjske alke, nedvojbeno izuzetno značajnoga povijesnog, kulturnog, društvenog, političkog i turističkog događaja. Javnosti je također poznato i da su pokrovitelji jubilarne alke Hrvatski sabor i Predsjednica republike, dok Predsjednik vlade predsjedava Organizacijskim odborom, a za uređenje Alkarskih dvora i izgradnju Muzeja Alke iz državnog budžeta posljednjih nekoliko godina izdvojeno je gotovo 30 milijuna kuna (29.400 kuna), podsjećaju Documenta i GOLJP u pismu upućenom državnom vrhu.

Sve ovo pokazuje, u mnogome razumljivu, skrb države za jednu od ključnih hrvatskih tradicijskih svečanosti i baš zbog toga Documenta i GOLJP smatraju da je krajnje vrijeme da se nakon godina sustavnoga prešućivanja problema, jasno upozori na bitan moralni skandal vezan uz Sinjsku alku.

Naime, počasni je član Viteškog alkarskog društva Sinj, koje svake godine organizira Alku, je i ratni zločinac Mirko Norac u dva sudska postupka osuđen na ukupno 15 godina zatvora zbog kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Norac koji je, uz ostalo, osuđen i zbog toga što je na stratištu blizu Gospića osobno usmrtio nepoznatu žensku osobu, nije, kako to konstatira prvostupanjska presuda, iskazao ni „pijetet prema poginulima i suosjećanje s onima koji su u operaciji izgubili svoje bližnje“, podsjećaju organizacije civilnog društva.

Dva desetljeća nakon završetka rata javna moralna higijena zahtijeva da se Hrvatska oslobodi primitivno nacionalističkoga odnosa prema nedavnoj prošlosti. Jer, kao što to iskustva mnogih nacija pokazuju, nacionalisti su pripravni opravdavati zločine počinjene „u ime nacije“ (ili ih, barem, relativizirati), a primitivni nacionalisti pak počinitelje ovakvih zločina proglašavaju junacima.

Veoma značajan simbolički korak u ovome pravcu bio bi javni zahtjev državnog vrha organizatorima da konačno na Norca primjene članak 20 svojega statuta, koji glasi: “Ako se neki član ponaša nečasno i ogriješi se o odredbe statuta, pravilnika, običajnih pravila ponašanja i općih društvenih pravila, mogu mu se izreći stegovne mjere: opomena, ukor, isključenje s proba, zabrana sudjelovanja u Alci ili isključenje iz Alke, smjenjivanje s dužnosti i isključenje iz društva“. Odluka se o isključenju donosi „ako od redovnog suda ili drugog organa bude pravomoćno osuđen za djelo koje krnji njegov dobar glas.”.

Dvojbe u to da ubijanje civila, uza sve ostalo, „krnji dobar glas“ svake udruge (čak i ako se ne naziva „viteškim društvom“), vjerojatno nema, primjećuju Documenta i GOLJP, koji smatraju moralnom, ali i političkom obvezom državnog vrha da odustanu od pokroviteljstva nad Alkom odnosno od predsjedavanja Organizacijskim odborom ako organizatori Alke ne ispune ovaj zahtjev. Također, smatraju da bi u takvome slučaju trebalo sugerirati izostanak s Alke i diplomatskome zboru te mogućim drugim inozemnim gostima.

Ovaj tekst je objavljen i zahvaljujući sufinanciranju kroz program "Europa za građane".
"Ratnom zločincu na Alci nije mjesto" 1

chevron-right