Mnogi preživjeli zatočenici iz ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac i dalje se suočavaju s teškim egzistencijalnim problemima jer se zbog brzopletosti zakonodavca velikom broju korisnika prestalo isplaćivati opskrbninu, upozorile su i ove godine na dan proboja zatočenika iz koncentracijskog logora Jasenovac (22. travnja 1945.) organizacije civilnog društva Documenta, Srpsko narodno vijeće, Centar za mirovne studije i Građanski odbor za ljudska prava na konferenciji za novinare u Kući ljudskih prava u Zagrebu.
Mnogi preživjeli zatočenici iz ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac i dalje se suočavaju s teškim egzistencijalnim problemima jer se zbog brzopletosti zakonodavca velikom broju korisnika prestalo isplaćivati opskrbninu, upozorile su i ove godine na dan proboja zatočenika iz koncentracijskog logora Jasenovac (22. travnja 1945.) organizacije civilnog društva Documenta, Srpsko narodno vijeće, Centar za mirovne studije i Građanski odbor za ljudska prava na konferenciji za novinare u Kući ljudskih prava u Zagrebu.
U noći 21. travnja 1945. započela je konačna likvidacija logorašica što je muškim logorašima bio znak da se njima sprema isto pa su dan kasnije 22. travnja 1945. iako za njega nisu imali uvjeta, odlučili krenuti u proboj koji je preživio tek dio njih. Danas, 70 godina kasnije žrtve koje su preživjele torture logora postale su opet žrtvama, ovaj put zakonskih izmjena koje su na snazi od 1. siječnja prošle godine jer su se iznenada našli bez zajamčenih sredstava.
Naime, „zaključno s 31. prosinca 2013. njih 293 izgubilo je pravo na opskrbninu novim izmjenama Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, koje je izradilo Ministarstvo socijalne politike i mladih, od njih se očekivalo da o svom statusu samostalno pregovaraju s centrima za socijalnu skrb. Od njih se očekivalo da samostalno riješe svoj status, ali mnogi od preživjelih nisu tražili minimalnu naknadu jer je ona povezana sa zabilježbom na imovinu“, podsjetila je Vesna Teršelič iz Documente.
Štoviše, kako je upozorila, „iako postoji službeni popis koji broji više od 83 tisuće imena žrtava, i dalje svjedočimo relativizaciji pa čak i negiranju onoga što je počinjeno u tom logoru. Sve to događa se uz prešutan blagoslov vlasti, koje su istodobno izmjenama zakonskog okvira oštetile partizanske borce i civilne žrtve Drugog svjetskog rata“.
Tragična nimalo slučajna zakonska rješenja ...
"Riječ je o krajnje tragičnim zakonskim rješenjima za koja mislim da nisu donesena slučajno. Zbog cjelokupne društvene atmosfere, jasno da je riječ o ideološki obojenoj odluci. Mitološka podloga za takve postupke kreirana je u posljednjem ratu, a vlast se na antifašističke vrijednosti poziva tek kada misli da će se to svidjeti Europi. Tužno je da za takvim potezima poseže nominalno lijevo-liberalna i socijaldemokratska Vlada", istaknuo je Dragan Markovina iz Srpskog narodnog vijeća i upozorio na nesrazmjer u pravima partizanskih boraca i veterana rata 90-ih.
„Odnos vlasti prema civilnim žrtvama rata jednako je ciničan kao i odluka predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović da uspostavi funkciju savjetnice za holokaust što podrazumijeva isključivo stradanje Židova iako su u NDH dominantno ubijani Srbi. Nataša Jovičić, ravnateljica Spomen područja Jasenovac, koja je prihvatila poziv da bude savjetnica, zasigurno je svjesna svojih postupaka. Prihvaćanje takve funkcije u suprotnosti je sa spomen područjem na čijem je čelu. U ozbiljnoj državi netko bi je pozvao na razgovor i upozorio kako te dvije funkcije ne idu jedna s drugom", istaknuo je Markovina, koji upozorava da će nas pokušaji revizionizma i „sve ove odluke dovesti do toga da će za koju godinu, i samo spominjanje logora Jasenovac postati čin hrabrosti“.
Osim na sustavnu nebrigu prema onima koji su preživjeli logor, kao i na neprimjeren odnos prema samoj ustanovi Jasenovac, udruge su podsjetile da su Jovičić stigle dvije prijeteće e-mail poruke: jedna anonimna s prozivkama za antihrvatstvo i izdaju sa slikom metka i prijetnjama likvidacijom, a druga potpisana sličnim uvredama i prozivkama od Josipa Miljka, predsjednika HČSP-a, koji je i javno potvrdio autentičnost e-maila i sebe kao pošiljatelja. Uz kaznenu prijavu JUSP Jasenovac prijavu su podnijeli i Centar za mirovne studije te Građanski odbor za ljudska prava i Documenta. No, Općinsko državno odvjetništvo Kutina konstatiralo je da nije riječ o kaznenom djelu javnog poticanja na nasilje i mržnju pa je Miljka i njegovu stranku tužilo prekršajno, a Prekršajni sud u Kutini ih je oslobodio dok je Jovičić u ime JUSP Jasenovac sama morala nastaviti kazneni progon.
(Ne)uspješni pokušaji revizije povijesti
Naime, kako bi dokazao da je u Jasenovcu ubijeno 3.000 ljudi, a ne više od 83.000, od čega 19.000 djece, kako što stoji u nedovršenom popisu JUSP-a Jasenovac, Miljak se pozvao, a sud prihvatio, na radove Mladena Ivezića, Stjepana Razuma, Igora Vukića i Tomislava Vukovića, koji u svojim tekstovima bitno revidiraju uvriježenu sliku o ustaškom koncentracijskom logoru Jasenovac. Stoga je
Sunčica Brnardić iz Centra za mirovne studije ustvrdila da je „sud ne samo utvrdio da je na temelju neistinitih činjenica opravdano nekoga nazivati četnikom i mrziteljem Hrvatske, već se presudom ideja 'hrvatstva' afirmira izrazito jednodimenzionalno. Smatramo problematičnim što se presudom nije ogradilo od revizionističkih verzija važnih povijesnih događaja, već se otvorio prostor da pravosuđe počne posezati za znanstveno neutemeljenim činjenicama“.
Zoran Pusić iz Građanskog odbora za ljudska prava ovaj sudski postupak povezao je s primjerom iz Weimarske Republike podsjetivši da je uoči uspona nacizma počinjeno oko 330 politički motiviranih ubojstava od čega su čak 310 počinili pripadnici ekstremne desnice, za što su i osuđeni na po tri mjeseca zatvora, dok su ostatak počinili ljevičari, koji su, pak, kažnjeni s 10 godina zatvora. Očito je da podaci ukazuju na duboku pristranost sudstva, a znamo kuda je povijesni put dalje vodio. Povijest se možda ne ponavlja, ali se zasigurno rimuje s današnjim dobom“.
Umjesto da Jasenovac bude mjesto učenja i sjećanja te savjesti hrvatskog društva, ta je javna ustanova svedena tek na održavanje komemoracija jednom godišnje, često upozoravaju udruge koje su naposljetku upozorile i na „nedostatnu brigu od strane izvršnih vlasti zbog koje se može stvoriti institucionalna nesigurnost jer je mandat nekih članova i članica Savjeta JUSP Jasenovac istekao, a novi nisu imenovani. Mandat je reguliran Zakonom o Spomen području Jasenovac i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Spomen području Jasenovac“.
Ovaj tekst je objavljen i zahvaljujući sufinanciranju kroz program "Europa za građane".
