S obzirom na to da je referendumsko pitanje o zabrani koncesioniranja autocesta neustavno, smatra Ustavni sud, neće biti referenduma o davanju autocesta u koncesiju od čega je Vlada ionako i formalno odustala prije nekoliko dana, ali ne i od same monetizacije. No, u obrazloženju je Ustavni sud naveo kako smatra da se Vlada odlukom da odustaje od dodjele koncesije, samoobvezala da će u slučaju donošenja nove odluke o dodjeli koncesije uvažiti činjenicu da je riječ o odluci za koju birači smatraju da bi trebala biti donesena na referendumu.
Nakon referenduma o outsourcingu, ustavni suci su srušili i referendum o davanju autocesta u koncesiju proglasivši neustavnim referendumsko pitanje: "Jeste li za to da se na referendumu donese sljedeći zakon: 'Zakon o dopuni i izmjenama zakona o cestama' sadržava i prijedlog promjena toga zakona?".
Predlagatelji su se, naime, pozvali na Zakon o cestama prema kojem su, tvrde, javne ceste dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, koje ima “njezinu osobitu zaštitu” u smislu članka 52. Ustava: "More, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva, ali i zemljište, šume, biljni i životinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobito kulturnog, povijesnog, gospodarskog i ekološkog značenja, za koje je zakonom određeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, imaju njezinu osobitu zaštitu. Zakonom se određuje način na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku mogu upotrebljavati i iskorištavati ovlaštenici prava na njima i vlasnici, te naknada za ograničenja kojima su podvrgnuti."
No, Ustavni sud smatra da je cjelokupni prijedlog izmjena Zakona o cestama postavljen na pogrešnim ustavnim osnovama. Štoviše, zabrana davanja koncesija za javne usluge na svim javnim cestama, od autocesta do lokalnih cesta, po svojoj je naravi i učincima retrogradna i neprihvatljiva jer automatski, neselektivno i na neodređeno vrijeme ograničava Ustavom dopuštene načine ostvarenja državnih gospodarskih ciljeva u cestovnom sektoru što je već na prvi pogled neustavno, upozoravaju ustavni suci.
Ipak, iako je i Vlada pitanje ocijenila neustavnim, zbog referendumske inicijative je odustala od koncesije na autocestama i time, zaključuje Ustavni sud, uputila jasnu načelnu poruku da birači mogu odlučivati i bez provođenja referenduma. Međutim, ako pokrene sličan ili isti postupak, obvezna je uvažiti stajališta Ustavnog suda jer se odustankom od koncesioniranja autocesta samoobvezala da će uvažiti činjenicu kako je riječ o odluci za koju birači smatraju da bi trebala biti donesena na referendumu, napominje Ustavni sud.
Odluči li se Vlada za monetizaciju, morat će predložiti zakon
Budući da prema Zakonu o koncesijama davatelj koncesije može biti i Sabor, a u članku 78. stavku 1. Zakona o cestama je propisano da odluku o davanju koncesije donosi Vlada kao davatelj koncesije u ime Republike Hrvatske, Ustavni sud naglašava važnost prethodno navedenih zakonskih mogućnosti. Dosljedno tome, Vlada bi bila dužna prije pokretanja postupka pripremiti prijedlog posebnog zakona u kojem bi predložila Saboru da konkretnu koncesiju za javne usluge upravljanja izgrađenim autocestama i njegovog održavanja proglasi strateškim interesom Republike Hrvatske.
U tom posebnom zakonu bilo bi potrebno utvrditi i temeljne ciljeve te ključne parametre planiranog pravnog posla, čime bi se Saboru dala mogućnost da u demokratskoj parlamentarnoj proceduri uz prethodno provedenu javnu raspravu pravodobno odluči o prihvatljivosti tog pravnog posla s aspekta javnog interesa, upozorava Ustavni sud i smatra da bi takav prijedlog posebnog zakona bio podoban i za referendum odluči li tako Sabor ili birači. U svakom slučaju, ističu ustavni suci, na koji god način takav posebni zakon bio donesen, bila bi riječ o odluci s neospornim demokratskim legitimitetom.
Također, ustavni suci su dali za pravo saborskom Odboru za Ustav u slučaju ukazivanja na razliku između naziva referendumske inicijative "Ne damo naše autoceste" i njezina stvarnog sadržaja, prijedloga zakonskih izmjena. Smatraju da je inicijativa dvojbena s gledišta poštenosti odnosa Organizacijskog odbora prema biračima. Međutim, nije na Ustavnom sudu, napominju ustavni suci, da istražuje u kojem su opsegu birači bili zavedeni naslovom inicijative, nego je dovoljno što je pola milijuna birača iskazalo volju da se Vladinu odluku preispita na referendumu.
Stanić: Ustavni sud stavio se u ruke Vlade
Predsjednik Nezavisnoga cestarskog sindikata i jedan od koordinatora inicijative "Ne damo naše autoceste" Mijat Stanić u izjavama za medije ocijenio je da je odluka Ustavnog suda "velika sramota i blamaža" i da se iz te odluke vidi kako se taj Sud "potpuno stavio u ruke Vlade": "Ustavni sud ne provodi volju građana i ustavnu odredbu da građani i Hrvatski sabor mogu mijenjati zakone, a ovdje Ustavni sud služi za sprječavanje izravne demokracije i u potpunosti je podložan vladajućim strukturama".
Stanić je kazao da je Ustavni sud "potpisao samo malo prošireni tekst obrazloženja predsjednika saborskog Odbora za Ustav Peđe Grbina zašto bi pitanje trebalo biti neustavno. U tekstu obrazloženja naveden je cijeli niz netočnosti, no ono što izlazi iz tih okvira jest točka 64. u kojoj stoji da je Vlada odustala od koncesije 16. travnja 2015. i samoobavezala se da ne može sutra ponovno donijeti odluku o koncesiji bez izjašnjavanja građana na referendumu. To je jedina svijetla točka u tome svemu".
"Mislim da to što su odluke Ustavnog suda u posljednje vrijeme sve redom protiv svih inicijativa koje dolaze iz sindikata i građana nije dobro i da vodi u diktaturu i ohrabruje vlast, koja ionako ne sluša građane, da ih sluša još manje, a to nije dobro", smatra Stanić te poručuje da inicijativa nastavlja borbu " jer misli da su dužni urediti ovo društvo i da građani imaju pravo sudjelovati u odlučivanju o važnim pitanjima na referendumu".
Što se tiče sljedećih koraka, Stanić je najavio da će inicijativa provjeriti kakva je europska praksa i ima li koja institucija koja može utjecati na tu odluku i svakako će se žaliti: "Nastavit ćemo s referendumskim inicijativama, pred nama je Zakon o referendumu, a nije isključeno da će se inicijative uskoro pozabaviti i Ustavnim sudom i zatražiti da ga se smjesti gdje mu je mjesto i da služi građanima, a ne vladajućim strukturama".
