Unatoč svim donesenim strategijama i akcijskim planovima, percepcija korupcije u Hrvatskoj ostaje visoka, upozoreno je u petak u saborskoj raspravi o Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije od 1. srpnja 2013. do 15. srpnja 2014. godine.
DC-ovu zastupnicu Vesnu Škare Ožbolt zanimalo je je li Vijeće uočilo da je indeks korupcije stalno isti, a time i ljestvica na kojoj se Hrvatska nalazi. Prije 10 godina, podsjeća, Hrvatska je bila na ljestvici indeksa korupcije na 69. mjestu, a lani ju je Transparency international Hrvatske stavio na 61 mjesto. "To znači da se u 10 godina nismo pomakli čak ni za 10 mjesta", rekla je DC-ovka, zapitavši se jesu li poduzete antikorupcijske mjere dovoljno aktivne ili smo se "samo utopili u birokratskom izvršavanju".
Nezavisni Branko Vukšić protumačio je povijesni aspekt korupcije. "Odvjetnici se nisu smjeli družiti s klijentima, kaže Statut Dubrovnika, a Lastovski statut je zabranjivao sucima jesti i piti s onima koji se sude. Korčulanskim statutom se svaki akt protiv komune kažnjavao glavosjekom", rekao je. "Glavosjek je pretjeran, pred par stotina godina odustali smo od glavosjeka. Ali, sve što piše u korčulanskom, splitskom ili poljičkom statutu je dobro i moglo bi se savršeno lijepo uklopiti u naše zakone kada bismo mi kao zakonodavci imali morala", poručio je nezavisni Nikola Vuljanić.
Korupcija kao uobičajeni način života u Hrvatskoj?
Za HDSSB-ovca Boru Grubišića korupcija je uobičajeni način života u Hrvatskoj, pa ju, tvrdi, građani više i ne prepoznaju. "Kod Kineza, koji su najmoćnija ekonomska sila svijeta, suočavanje s korupcijom obično završava s dugogodišnjom robijom ili pak glavosjekom. U Maleziji s jednim konopom riješe svu korupciju. Dakle, s jednim konopom riješiš svu korupciju u državi, pa čak i preprodavače ili dilere droga", kazao je.
Vukšić se nadovezao tvrdnjom da je korupcija u Hrvatskoj općedruštveno prihvaćena, jer je već postala model vladanja. "Čak 187 agencija s vojskom od 26.000 zaposlenih potvrda je o političkoj korupciji u nas, jer su tamo uhljebi poput onog u agenciji koja je zaprimila jedne godine sedam predmeta, za pet je bila nenadležna, a dva nije uspjela riješiti", poručio je Vukšić.
Istarski demokrat Damir Kajin smatra da korupcije u Hrvatskoj ima isto, ako ne i više nego prije tri godine, ali se ta korupcija, tvrdi, spustila stepenicu niže. "Znači, prije vlada, a sada s vlade na javna poduzeća, na lokalnu samoupravu, na komunalne službe", objašnjavao je. Složio se s Vukšićem u potrebi ukidanja većine od mnogobrojnih državnih agencija, jer služe za uhljebljivanje. "No, tako se vjerojatno odmah može ukinuti i ovo Nacionalno vijeće. Što radi ovo Nacionalno vijeće? Imamo puno mjera po onoj valjda 'puno babica, ali kilavo dijete'", rekao je Kajin.
Biciklom, fotoaparatom i bilježnicom u borbu protiv korupcije
Reformist Petar Baranović založio se da se šefu Uskoka, porezne inspekcije i drugih službi kao alat u borbi protiv korupcije kupe bicikli, fotoaparati i bilježnice. "Pa da se provozaju na potezu od Tuškanca preko Prekrižja na Pantovčak, snime sve vile koje vrijede desetke milijuna eura i neka hrvatskom društvu daju odgovor jesu li stečene pošteno, plaćene pošteno ili su bile stečene uz pomoć korupcije", istaknuo je.
U izvješću među ostalim stoji kako se može zaključiti da su u zakonodavnom okviru stvorene pretpostavke za učinkovitiju borbu protiv korupcije. Percepcija građana o korupciji u svim državnim tijelima, politici, zdravstvu, visokom školstvu i sportu, ukazuje na ozbiljnost i potrebu još jače borbe s korupcijom, koja se najprije ogleda u iskazivanju snažne političke volje svih nositelja vlasti od lokalne do nacionalne razine. Samo vidljivi rezultati odnosno pravomoćne osuđujuće presude i oduzimanje protupravno stečene koristi dovest će, smatraju u Vijeću, do smanjenja negativne percepcije javnosti.
Sabor je raspravom o radu antikorupcijskog vijeća završio prvu ovogodišnju sjednicu, a s radom bi, kako je ranije najavljivano, trebali nastaviti za dva tjedna. Zastupnici će se ponovno okupiti u utorak na svečanoj sjednici u povodu godišnjice ulaska Hrvatske u punopravno članstvo NATO-a. Očekuje se da će na sjednici biti i predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović te premijer Zoran Milanović.
