Otvoreni podaci gorivo za demokraciju, sirovina za gospodarski rast

20. veljače 2015.

Možete li zamisliti da na internetskim stranicama građani vide javnu objavu svake isplate svakog ministarstva, ureda ili državne agencije, tko je autorizirao koju isplatu, kada je i u kojem iznosu isplaćena plaća za osoblje, kako se «peglaju» službene kreditne kartice? Može li se Hrvatska povesti za takvim primjerom Velike Britanije, koju po pitanju otvorenosti podataka i transparentnosti neprestano zaziva kao uzor?

Lako bi se moglo odmahnuti rukom i reći – u Hrvatskoj? Pa to bi bila znanstvena fantastika! Međutim, neki su koraci u tom smjeru napravljeni. Posla, doduše, još ima i više nego dovoljno, ali otvoreni podaci predstavljaju ne samo gorivo za demokraciju u smislu otvorenosti i transparentnosti što je iznimno važno za povjerenje građana, nego i sirovinu za ekonomski rast te pomoć u otvaranju novih tržišta i poslova.

I stoga bi to valjalo imati na umu svakodnevno, a ne samo uoči međunarodnog Dana otvorenih podataka, koji se diljem svijeta obilježava 21. veljače kroz organizaciju CodeAcross - vikenda građanskih inovacija, kojeg su da bi raspravili aktualnu problematiku vezanu uz otvaranje baza podataka u Hrvatskoj te doprinijeli korištenju postojećih baza, udruge Programiraj za Hrvatsku i GONG u suradnji s Partnerstvom za otvorenu vlast organizirali petkovnu konferenciju i subotnji hackaton „Principi vlasti za 21. stoljeće“ u prostoru i uz partnersku podršku Sveučilišnog računskog centra u Zagrebu.


izvor: Code Across Hrvatska 2015

Za tjedan dva pred javnosti bi se konačno trebao ukazati (beskrajno) dugo čekani data.gov.hr na potpuno otvorenom kodu pomoću softvera kolega iz Velike Britanije, najavio je Tomislav Vračić iz Ministarstva uprave (na prošlogodišnjoj konferenciji – portal je trebao biti vani do lanjskog ljeta, a i potom se nekoliko puta pomicao rok), a riječ je o 70-ak baza podataka, dok ostale tek treba identificirati, locirati i isporučiti u strojno čitljivom formatu. Drugim riječima, ne u PDF-u, pogotovo ne u skeniranom PDF-u. S druge strane, kad je u Francuskoj otvorena slična platforma sadržavala je oko devet tisuća podataka. No, u Hrvatskoj po otvaranju, kako je kazao Vračić, očekuju da će i dalje biti izazova te se nadaju pomoći i konstruktivnim kritikama kako od strane korisnika, tako i developera koji će moći pomoći svojim iskustvom i prijedlozima pa će to biti prilika za obostrano učenje.

Data.gov.hr bi trebala sadržavati baze podataka svih tijela javne uprave kao centralizirano mjesto informacija o, primjerice, proračunu, transportu, školstvu, zdravstvu i olakšati građanima pristup podacima koje više ne bi trebali tražiti lutajući različitim «čudnim» adresama i portalima neujednačenog pristupa informacijama, istaknuo je Dalibor Dvorny iz Ureda Vlade, podsjetivši i na važnost Partnerstva za otvorenu vlast. U Vladi su, kažu, svjesni izazova, ali i ponosni na projekt e-građana, a vrlo skoro, točnije od 9. ožujka trebao bi zaživjeti i portal e-savjetovanja. Kako je, naime, objasnio Igor Vidačak iz Vladinog ureda za udruge, bit će to centralno mjesto na kojem će građani moći na suvremen način putem jednostavne aplikacije, a ne kao dosad ispisivanjem i slanjem obrazaca kao priloga, komentirati nacrte prijedloga zakona i drugih propisa.

«Priča oko savjetovanja prilično se razvila kroz godine, primjerice u 2013. godini bilo je otvoreno 380, a prošle godine 550 savjetovanja u koja se javnost uključila s oko 17.500 komentara od čega je njih 11.500 tisuća bilo relevantno i uzeto je u obzir, a trećina je uvažena i naposljetku je i utjecala na donesene zakone», pobrojao je Vidačak te najavio i natječaj za projekte koji koriste otvorene podatke vrijedan tri milijuna eura u okviru Europskog socijalnog fonda.


izvor: Twitter/#CodeAcrossHR

Podatke treba vratiti građanima

A da bi podaci bili «vraćeni» građanima, kojima i pripadaju, zalaže se i svojevrsna čuvarica građanima Ustavom zajamčenog prava na pristup informacijama, Anamarija Musa, prva hrvatska povjerenica za informacije. Premda se i prošle godine na konferenciji očekivao njezin dolazak, bila je spriječena «borbom» za osiguravanje dovoljno sredstava za funkcioniranje Ureda povjerenika. Ni ove godine, doduše, ne može se reći da je situacija po tom pitanju zadovoljavajuća, iako je i unatoč tome njezin rad prepoznat među korisnicima pa se s velikim iščekivanjem očekuju izmjene Zakona o pravu na pristup informacijama, koje se odnose na ponovnu upotrebu informacija u posjedu tijela javne vlasti.

Konkretno, riječ o usklađivanju s Direktivom Europskog Parlamenta i Vijeća, koja datira još  od 2003. godine o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora i kojom se propisuju uvjeti i način ponovne uporabe informacija u komercijalne i nekomercijalne svrhe. Rok za njezinu provedbu, koji ističe sredinom srpnja, «opasno» se primiče, a usklađivanje je i na meniju ostali zemalja članica Europske unije. Kako je kazala Musa, njome se širi i krug tijela javne vlasti te obveza knjižnica, muzeja i arhiva u stvaranju uporabljivih informacija, razrada troškova ponovne uporabe, uvjeta za ponovnu uporabu, isključivih prava, transparentnosti, a sve to u vidu poticanja ponovne uporabe informacija te stvaranja nove dodane vrijednosti i poticanja gospodarstva.

Na tom tragu valja podsjetiti kako je istraživanje za potrebe za Europske komisije o ekonomskoj vrijednosti otvorenog pristupa podacima pokazalo da bi korist od otvaranja podataka vlada mogla biti oko 140 milijardi eura godišnje u EU članicama. Za Hrvatsku, međutim, još nema službenih egzaktnih podataka, osim onoga o tome da se u otvorenim podacima «skriva»800 milijuna kuna što je ravno proračunu Grada Zagreba za predškolsko obrazovanje, a što je kombinacijom različitih dostupnih podataka izračunao jedan od organizatora ove konferencije Miroslav Schlossberg iz udruge «Programiraj za Hrvatsku».

Neki podaci, poput onih vezanih uz nacionalnu sigurnost nikada neće biti «vani», a velik dio podataka, kako vezan uz tijela državne, tako i lokalnih vlasti, dostupan je i sada javnosti, ali "zakopan" po različitim stranicama na različitim mjestima, a i to što su objavljeni ne znači da su i otvoreni i/li lako pretraživi, a upravo to bi se trebalo dogoditi objedinjavanjem na data.gov.hr od kojeg će koristi imati i privatni sektor te opet i građani. 

Zamislite da lokalne jedinice objave istraživanje o kvaliteti vrtića, o komunalnoj opremljenosti, da Ministarstvo znanosti objavi informacije o kvaliteti škola, a MUP o stopama kriminala, netko bi skupio i povezao sve te podatke i vidjelo bi se gdje je u Hrvatskoj najbolje živjeti, ili gdje najbolja pojedina usluga. Ili što bi značilo da su otvoreni podataci u pravosuđu, posebno kad je riječ o presudama, primjerice, zbog zloupotrebe položaja i ovlasti ili sudska praksa Upravnog suda koji presuđuje u slučajevima prava na pristup informacijama.


izvor: Eleanor Stewart/Twitter

Principi vlasti za 21. stoljeće

Voditeljica Vladinog Odjela za transparentnost i digitalizaciju Eleanor Stewart iz Velike Britanije pozdravila je hrvatske napore te istaknula da se društvo i privatni sektor moraju udružiti kako bi zajedno stvorili dodanu vrijednost, naime, kako je već ranije spomenula Musa, javni sektor nema ni vremena, niti novaca da se time bavi i treba prepustiti privatnom sektoru da s podacima napravi nešto korisno». Važno je da vlast shvati koliko su podaci važni građanima ne samo za povjerenje, nego i u svakodnevnom životu, istaknula je Stewart te naglasila primjer s početka teksta o visokoj transparentnosti britanske Vlade.

Iako s britanskim Parlamentom u smislu slične informacijske povezanosti ima izazova, dodala je da postoji digitalizirana njegova sva građa od samog početka postojanja Parlamenta, koju građani mogu pretraživati. K tome, svi zastupnici imaju svoje internetske stranice i aktivni su na različitim društvenim mrežama. Isti principi, koji s obzirom na britanske običaje nisu «uklesani» u zakone, ali ih se poštuje, odnose se i na lokalne vlasti, a premijer je taj koji postavlja standarde i njihovo spuštanje jednostavno ne dolazi u obzir, već samo podizanje. Parlamentarci trebaju raditi u korist građana i ta je spoznaja od temeljne važnosti za demokratsko upravljanje, a javni pristup podacima diljem svijeta postaje važan dio donošenja zakona u 21. stoljeću, no Hrvatski Sabor na tome mora još mnogo raditi.

Od dostupnih podataka moguće je stvoriti dodanu vrijednost, koja može nositi i zaradu, a upravo na otvorenim podacima zarađuje Invest In Croatia, čiji je osnivač Marinko Brkić-Tot objasnio da je riječ o platformi koja na jednom mjestu prikuplja i jasno organizira «salatu» podataka podataka u jedan informacijski tok koji bi mogao biti potreban investitorima voljnima ulagati u Hrvatskoj.

Projekt zarađuje na istraživanjima tržišta i tržišnih niša, koristeći iste te podatke, a za klijente rade i optimizaciju poslovanja klijenata preko interneta. Brkić –Tot veliku priliku vidi za medije i tzv. data driven journalism kao izvještavanje temeljeno ne samo na podacima, nego i njihovoj vizualizaciji što je korisno ne samo za promet koji digitalni mediji dobivaju, nego i za čitatelje koji dobivaju podatke u jasnom formatu, a ne u plahtama teksta s nizovima brojki u nekoj bazi.

A s obzirom na to da su u subotu upravo na Međunarodni dan otvorenih podataka 21. veljače na rasporedu hackhaton i radionice, ako možda još dvojite doći ili ne, eto jedne infografike koja vam može i više nego jednostavno pomoći u odluci  

chevron-right