"Uključi se - reci ne ovoj farsi“ poručili su aktivisti Zelenog foruma, nacionalne mreže udruga za zaštitu okoliša te pozvali na povlačenje Strateške studije utjecaja na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu iz dalje procedure. Smatraju kako je važno da se što više građana i institucija uključi u javnu raspravu i jasno usprotivi "farsi od procedure" jer je riječ o „besmislenoj i manjkavoj studiji“.
Javni uvid i javna rasprava održavaju se od 16. siječnja do 16. veljače, koordinira ih i provodi Ministarstvo gospodarstva, a dokumenti su dostupni javnosti na njihovim te internetskim stranicama Agencije za ugljikovodike. Također, javnosti je za vrijeme trajanja javnog uvida i javne rasprave, u prostorijama Agencije za ugljikovodike, Miramarska cesta 24, 10000 Zagreb, radnim danom od 10 do 15 sati, omogućen javni uvid u Stratešku studiju i Okvirni plan i program.
Zeleni: Studija na razini za malo veću benzinsku stanicu, a ne Jadran?
Premda Zeleni forum i Zelena akcija javnu raspravu o studiji smatraju „farsom od procedure“ i traže njezino povlačenje, poručili su građanima, udruženjima i institucijama uoči javnog izlaganja ispred hotela International gdje je Agencija za ugljikovodike organizirala javno predstavljanje studije: „Uključite se u javnu raspravu o nafti na Jadranu: neka se čuje vaše NE zagađenju Jadrana".
Stoga su i sami istaknuvši transparente "SOS za Jadran", "Tko je pitao ribare?", "Tko je pitao turiste?" slušali višesatno javno izlaganje o studiji, kojom se Agencija ponosi i tvrdi: nikad stroži uvjeti za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika u Jadranu. Ističu i da su neovisni stručnjaci dali svoje komentare na Studiju, prije svega na aspekte za koje smatraju da im je potrebna dopuna, a izrađivači Studije tvrde da će sve konstruktivne sugestije svakako biti uzete u obzir i implementirane u samu Studiju.
izvor: Zelena akcija
No, aktivisti smatraju da je Studija toliko loša da mora biti odbačena jer je „zbog svojih manjkavosti potpuno neprihvatljiva i dobar pokazatelj nespremnosti institucija u Hrvatskoj za ozbiljnim nadzorom nad tako rizičnom i agresivnom djelatnošću na hrvatskom najvrjednijem prirodnom dobru – Jadranu. Već na prvi pogled vidi se kako je studija izrađena na razini koju bih očekivao za malo veću benzinsku stanicu negdje u Zagrebačkoj županiji, a ne za više desetljetno ugrožavanje Jadrana od strane naftnih kompanija“, upozorio je Toni Vidan iz Zelene akcije.
Agencija: zaštita Jadrana glavni prioritet
Predsjednica uprave Agencije Barbara Dorić uvjerava, međutim, da su osigurali maksimalno provođenje svih smjernica Strateške studije utjecaja na okoliš: „„Sigurno je da nam je zaštita Jadrana glavni prioritet te stoga pozivamo još veći broj stručnjaka građana da se uključe i tako daju svoj doprinos pronalasku rješenja koje će osigurati maksimalno očuvanje okoliša. Naftu i plin u Jadranu istražujemo već 40 godina, ali nikada po ovako strogim standardima i nikad ovako pozitivnim ekonomskim učincima za Republiku Hrvatsku. Ovo je prvi put da se na ovakav način javno i transparentno raspravlja o istraživanju i eksploataciji nafte u Jadranu i zadovoljna sam što je upravo Agencija za ugljikovodike pokrenula ovaj proces“.
No s obzirom na to da je „Okvirni plan i program istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu odavno usvojen i realizira se provedbom javnog nadmetanja koje je u tijeku“, Vidan upozorava na ključnu manjkavost same studije, a to je „naravno besmislenost njene izrade. Naime, postupak strateške procjene utjecaja na okoliš (SPUO) provodi se prije usvajanja nekog programa ili plana. Ovakva farsa od procedure je u jasnoj suprotnosti sa Zakonom o zaštiti okoliša i EU legislativom o SPUO, pa će i mogući ugovori s naftnim kompanijama koji se potpišu na osnovu ovako manjkave procedure biti upitni“.
izvor: Hina/FaH
„Ova je Strateška studija dala dobre smjernice i po mom mišljenju napravljena je po standardima kojima se rade strateške studije u Europi»“, uvjeren je Mirko Mesarić, voditelj projekta izrade Studije i direktor tvrtke IRES Ekologija. Tvrdi i da je ova studija tek prva u nizu studija kojima se osigurava zaštita Jadrana: „Tako će prije svake istražne radnje kao što su 3D seizmičko snimanje i istražno bušenje biti potrebno napraviti Ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu, a ako se jednog dana utvrdi komercijalno otkriće, prije eksploatacije mora se napraviti Studiju utjecaja na okoliš koja je bezuvjetno obvezujuća te propisuje smije li se i na koji način eksploatacija raditi“.
Uključite se u javnu raspravu!
„Neprihvatljivo je da se monitoring stanja okoliša i zagađenja povjerava koncesionarima, odnosno naftnim kompanijama“, upozorila je Dušica Radojčić iz Zelene Istre dok Draško Holzer iz udruge Plavi svijet smatra da su kad je riječ o zaštiti životinjskih vrsta, „hrvatski standardi koje predlaže Studija, su najkvalitetniji među zemljama Mediterana“.
„Iznimno mi je drago što sam sudjelovao u ovom procesu jer su dosad kitovi, dupini i kornjače bili zanemareni prilikom radnji i zahvata u moru, poput gradnje marina i čišćenja plovnih putova. Nasuprot tome, u Studiji smo prihvatili sve smjernice u skladu s najboljom svjetskom praksom, a koje primjerice susjedne zemlje poput Crne Gore i Albanije nisu prihvatile, dok će Italija prihvatiti, ali tek nakon našeg pritiska u suradnji s kolegama iz Italije. Ako uspijemo sve iz Studije pretvoriti u praksu, hrvatski će dio Jadrana životinjama biti najugodnije mjesto za život.»
izvor: Zelena akcija
Radojčić, međutim, kao „dobar primjer neozbiljnosti 'stručnog' pristupa upozorava na „nevjerojatnu tvrdnju kako će postavljanje naftnih platformi omogućiti pticama selicama odmaranje, čime se one 'oporavljaju'. Autori stoga zaključuju kako 'opisani utjecaj (naftnih platformi na ptice) ima karakteristike pozitivnog utjecaja'. Autori čak pretpostavljaju kako će pticama na platformama možda biti dostupni i izvori hrane“. Zbog svega navedenog, zeleni aktivisti i dalje inzistiraju na povlačenju Studije iz daljnje procedure, ali i naglašavaju kako je važno da se što više građana i institucija uključi u javnu raspravu, koja traje do 16. veljače.
