Premda se Riječani mogu pohvaliti da žive u najtransparentnijem gradu u Hrvatskoj, dok županije predvodi Varaždinska, a općine međimurska Belica, u cjelini gledano svaki treći građanin Hrvatske zapravo živi u „mraku” - pokazuju to rezultati istraživanja transparentnosti i odgovornosti svih 576 jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj, koje je od kraja lipnja do početka listopada 2014. godine po treći put proveo GONG u suradnji s Udrugom gradova.
Procesi demokratizacije i integracije u Europsku uniju nisu doveli do toga da načela odgovornosti i transparentnosti zažive u praksi - još uvijek je netransparentno čak 74 posto jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj. Iako je između 2009. i 2012. godine došlo do blagog unaprjeđenja, u razdoblju između 2012. i 2014. godine došlo je do stagnacije, pa čak i blagog nazadovanja. Premda su općine glavni „krivci“ (čak 88 posto njih je u dvjema kategorijama netransparentnosti), i među gradovima je velik udio onih koji su odgovorni za ukupno loš rezultat.
Čak 1.473.218 građana i građanki RH – svaki treći – stjecajem okolnosti ne živi u sredini koja bi mu omogućila da umjesto pasivnog podanika bude aktivan i odgovoran građanin. To je ujedno ono što najviše zabrinjava kad se gledaju ukupni rezultati ove runde istraživanja, čiji je cilj bio utvrditi aktualnu razinu transparentnosti u odnosu na prethodna istraživanja, te potaknuti višu razinu transparentnosti jedinica lokalne i regionalne samouprave.
Rezultati se temelje na pregledu službenih internetskih stranica, uvidu u Poslovnike i Statute, odgovorima na anketni upitnik, zahtjevu za pristupom informacijama te telefonskom pozivu na centralu. Istraživanjem su ponovno obuhvaćene dimenzije javnosti rada predstavničkog tijela i javnosti rada izvršne vlasti, pravo na pristup informacijama, suradnja sa zajednicom te mjesna samouprava. Pojedini pokazatelji su ove godine izmijenjeni uslijed promjena zakonskog okvira, ali i postroženi zbog očekivanog (a kako se pokazalo, izostalog) praktičnog usvajanja načela otvorenosti i odgovornosti.
Jedinice su mogle ostvariti maksimalno 10 bodova, a raspon ostvarenih bodova kreće se između 0,44 i 9,61, dok je prosječno ostvaren rezultat 4,45 boda. Općine su u prosjeku ostvarile svega 3,64 boda te se tako kao skupina još uvijek nalaze u kategoriji netransparentnih jedinica. Sa svojim prosječnim rezultatima, gradovi (5,91 bod) i županije (6,11 bodova) svrstali su se u kategoriju „transparentnih“, no očito je da postoji značajan prostor za unapređenje njihovih praksi. Prema ukupnim nalazima među jedinicama lokalne i regionalne samouprave ima:
izvor: GONG (klikni za povećanje)
Kome i čemu služe lokalne jedinice?
I ovo je istraživanje pokazalo da u Hrvatskoj ključni problem nije loš pravni okvir, već njegova sustavna provedba u praksi, čemu svakako doprinosi i niska razina kapaciteta i manjak resursa – ljudskih, materijalnih, tehničkih i financijskih – za obavljanje svih funkcija koje su lokalnim i regionalnim vlastima pravnim i institucionalnim okvirom definirane kao obaveza.
Poražavajuća je činjenica da deset godina nakon usvajanja Zakona o pravu na pristup informacijama svaka treća jedinica nije odgovorila na službeni upit. Nadalje, unatoč povećanju ukupnog broja službenih internetskih stranica sa 75 posto (2009.) na 98 posto (2014.), nije došlo do pozitivnog utjecaja na razinu transparentnosti samih jedinica. Jedinice nisu u stanju (ili voljne) komunicirati ni o politički važnim pitanjima, niti o pitanjima koja se reflektiraju na svakodnevicu. Naime, umjesto da služe obavještavanju građana i njihovom uključivanju u svakodnevni politički i društveni život, službene internetske stranice su u najvećem broju slučajeva i dalje u funkciji servisnih informacija te povijesnih, kulturnih, vjerskih i turističkih sadržaja.
S obzirom na izostanak sustavne objave svih relevantnih informacija, nije moguće očekivati uključivanje i smislen doprinos građana i zainteresirane javnosti lokalnim procesima političkog odlučivanja. Kako ne postoji svijest o potrebi kontinuiranog unapređivanja već ostvarenih razina transparentnosti i odgovornosti spram javnosti, izostaje i promišljanje vizije suvremene demokratske političke zajednice.
S obzirom na rezultate ovog, ali i drugih istraživanja, krajnje je vrijeme da nacionalna razina, kako vlast tako i oporba, preuzme odgovornost i pristupi teritorijalnom preustroju i barem funkcionalnom okrupnjavanju lokalne i regionalne samouprave. Nije tu riječ samo o mogućim uštedama i povećanoj efikasnosti i djelotvornosti upravljanja, pa čak ni o kapacitetima za povlačenje sredstava iz EU fondova. Riječ je o ustavnom pravu građana na jednakost postupanja tijela, u skladu s demokratskim načelima transparentnosti i odgovornosti, i njihovom pravu na dobru upravu u svim dijelovima Hrvatske.
Tko su dobitnici nagrade LOTUS 2014. za transparentnost?
Cjelokupni rezultati istraživanja dostupni su po pojedinim općinama, gradovima i županijama u svim rundama istraživanja te uz mogućnost međusobne usporedbe u lako pretraživoj bazi podataka na www.lotus.gong.hr
Sažetak nalaza LOTUS 2014
