Saborski zastupnici čitav su četvrtak posvetili izmjenama vezanim uz izmjene izbornih zakona, a u proceduri je pet prijedloga – reformistice Natalije Martinčević, Hrvatskih laburista, neovisnih zastupnika Jadranke Kosor i Josipa Kregara te SDP-ova Gvozdena Flege, Kluba SDP-a i Kluba IDS-a.
Svi predviđaju uvođenje preferencijalnog glasovanja već za iduće parlamentarne izbore, ali i nude i druge promjene: zabranu predizbornih koalicija, ukidanje instituta nositelja liste, zabranu kandidiranja osuđenima za najteža kaznena djela, obveznih 40 posto žena na listama, dodatni glas za pripadnike manjina. O prijedlozima se u prvom čitanju raspravlja objedinjeno, u skladu s dogovorom klubova, podsjetio je predsjednik Sabora Josip Leko. Nakon toga pokušat će se naći "zajednički nazivnik" prihvatljiv svima. "To je naravno želja, a bit će onako kako se uspiju dogovoriti predstavnici klubova", rekao je Leko.
U dogovoru nije sudjelovao HDZ, koji se, rekao je Željko Reiner, zauzima za preferencijalno glasovanje i suglasje o izbornim zakonima, ali i kao uvjet postavlja promjenu Ustava kako bi se ukinula ograničenja u glasovanju dijaspore samo na diplomatsko konzularna predstavništva uz najviše tri zastupnika. Dio zastupnika, među kojima i nezavisni zastupnik Branko Vukšić, tvrdi da Sabor sada ne bi mijenjao izborni zakon da nije bilo referendumske inicijative "Birajmo zastupnike imenom i prezimenom" građanske udruge U ime obitelji.
Reformistica Natalija Martinčević na to podsjeća da je svoj prijedlog Saboru uputila još u lipnju i, da je raspravljen na vrijeme, ne bi se skupljali potpisi za tu inicijativu. Martinčević, inače, predlaže jedan preferirani glas uz prag od 10 posto, a SDP optužuje da "tipično muti vodu" jer previđa ukidanje instituta nositelja liste. Peđa Grbin (SDP) tumači, pak, da su nositelji lista anakronizam, nastao u vrijeme kada je jedan te isti kandidat htio biti nositelj svih listi, u svakoj općini ili gradu. "Uvođenjem preferencijalnog glasovanja, kada će na glasačkom listiću biti poimence navedeni svi kandidati u toj izbornoj jedinici više nije potreban", kaže Grbin. SDP traži i diskvalifikaciju lista koje ne poštuju tzv. "žensku kvotu".
Proaktivna politika za manjine i za žene, sukus je razmišljanja Furija Radina i Kluba IDS-a, koji predlaže dodatno pravo glasa za pripadnike nacionalnih manjina. IDS proaktivno njeguje manjinsku politiku, ona je "perciptivno jasna", kaže zastupnik talijanske nacionalne manjine Radin. Laburisti, kaže Dragutin Lesar, predlažu tri preferencijalna glasa, drže da je postojeći izborni prag od pet posto dovoljno jaka prohibicija i da dodatnu ne bi trebalo uvoditi. Traže nespojivost zastupničke s dužnošću župana, načelnika i gradonačelnika te pravo kandidiranja samo prema mjestu prebivanja. Vaše je rješenje nelogično, a pitanje je je li ustavno, uzvraća mu Nenad Stazić (SDP) i tumači da svaki zastupnik predstavlja sve građane, ne samo one iz svoje jedinice.
Tomislav Žagar (SDP) pita bi li zabrana načelnicima i gradonačelnicima da sjede u Saboru dovela do "salonizacije, odnosno metropolizacije politike"? Lesar je svjestan da sada 45 zastupnika ima prebivalište u Zagrebu, a izlaz vidi u drugačijem ustroju izbornih jednica, pa bi Zagreb, koji je sada podijeljen u četiri jednice, bio jedna i u njoj bi se biralo 26 zastupnika. HSS-ov zastupnik Branko Hrg drži da preferencijalno glasovanje neće "promijeniti stvar", pa se pita zašto u sadašnjoj krizi ne smanjiti broj zastupnika sa 150 na sto. Lesar odgovara da treba imati na umu da je 11 mjesta unaprijed rezervirano (tri za dijasporu i pet za manjine) i da bi ukupan broj trebao biti razmjeran tom broju.
I zastupnici Jadranka Kosor, Josip Kregar i Gvozden Flego predlažu ukidanje nositelja liste, tri preferencijalna glasa, uz prag od pet posto, nespojivost dužnosti zastupnika s dužnošću načelnika i gradonačelnika. Naš je prijedlog minimalistički okvir, kaže Kosor i tumači kako su im polazište za izradu zakona bili parlamentarni izbori 2011. na kojima je 18,5 posto, odnosno 606 tisuća glasova propalo "u bunar". Želimo to spriječiti, potaknuti veću izlaznost, otvoriti snažnije demokratske procese, odnosno "propuh" u strankama, kaže Kosor. I šefovi stranaka morat će na liste, a moglo bi se dogoditi da neki drugi kandidati dobiju puno više glasova od njih, kaže Kosor.
Sabor cijeli dan raspravljao o izbornom zakonodavstvu
Nakon cjelodnevne rasprave o paketu zakona o izborima u Hrvatski sabor, zastupnici su večeras kratko raspravili još nekolicinu zakonskih prijedloga vezanih uz izborno zakonodavstvo, a među njima i objedinjena dva prijedloga novog ustroja izbornih jedinica.
IDS i Furio Radin tako predlažu neznatne izmjene postojećih deset jedinica kako bi se poštovala zakonska odredba po kojoj razlika u broju birača u pojedinim jedinicama ne smije biti veća od pet posto, a laburisti predlažu da se Hrvatska podijeli u šest izbornih jedinica u kojima bi se birao različit broj zastupnika. "Sadašnje izborne jedinice su takve da je Zagreb podijeljen u četiri izborne jedinice, Zagrebačka županija u četiri i tako dalje, što nije dobro, a to se vidi već na primjeru grada Zagreba", rekao je laburist Dragutin Lesar.
Na primjeru Zagreba, kaže, došlo je do tzv. metropolizacije pa samo iz Zagreba u Saboru imamo 45 zastupnika. Zato se zauzima da se u izborne jedinice bira od 20 do 26 zastupnika, a izračun bi trebao biti "stvar broja birača u pojedinoj izbornoj jedinici". "Tako bi, primjerice, Zagreb kao jedinstvena izborna jedinica imao 26 zastupnika", rekao je Lesar. IDS-ov zastupnik Valter Boljunčić ocijenio je kako bi se graničnim korekcijama izbornih jedinica dosegao cilj od "plus-minus pet posto". "Najveća bi jedinica imala 381.000, a najmanja 371.000 birača", rekao je Boljunčić. "Klub zastupnika SDP-a u prvom će čitanju podržati oba ova prijedloga", rekao je SDP-ov zastupnik Peđa Grbin. Prijedlozi, dodao je, predstavljaju dio cjelovitog paketa.
"Primjerice, u slučaju prijedloga Kluba zastupnika Hrvatskih laburista, izmjena izbornog zakona bi bila nemoguća ako se ujedno ne bi izmijenio i Zakon o izbornim jedinicama s obzirom na to da Klub laburista već u izbornom zakonu predviđa smanjenje broja izbornih jedinica", poručio je Grbin. Kako bi se uklonile dvojbe u vezi s referendumskom inicijativom 'U ime obitelji', koja traži da se izborna pravila za parlamentarne izbore propišu Ustavom, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav predložio je da Ustavni sud utvrdi jesu li ispunjene pretpostavke za raspisivanje državnog referenduma na temelju zahtjeva te inicijative, izvijestio je predsjednik tog odbora Peđa Grbin.
Osobno smatra da nije prikupljen dovoljan broj potpisa. "Kako bi se spriječila prepucavanja u javnosti, ako Ustavni sud kaže da je 380 tisuća prikupljenih potpisa dovoljno, provest ćemo dalju proceduru", rekao je Grbin. HDSSB je predložio da se od Ustavnog suda zatraži mišljenje je li sadržaj referendumskog pitanja u skladu s Ustavom i je li broj predanih potpisa dostatan.
