Financije predsjedničkih kandidata pod povećalom samo u kampanji

28. listopada 2014.

Dok se čeka službeni datum izbora za predsjednika Republike, (neslužbena) kampanja sve se više zahuktava pa je, kao što smo već i pisali, važno kako se i u tom razdoblju prije formalnog starta ponašaju kandidati, ali i tijela nadležna za nadzor, pogotovo kada je riječ o financijama.

Državno izborno povjerenstvo (DIP) potrudilo se na svojim internetskim stranicama objaviti svojevrsni podsjetnik potencijalnim kandidatima na pravila za prikupljanju potpisa i otvaranje posebnog računa za financiranje kampanje. No, valja reći i da će nadolazeći izbori za predsjednika Republike biti prvi izbori takve vrste na kojima će kandidati biti dužni voditi izbornu promidžbu sukladno odredbama Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe.

Od pomoći bi im pritom trebao biti Vodič za financiranje izborne promidžbe – izbori za predsjednika Republike Hrvatske, koji je na svojim internetskim stranicama također objavio DIP, a u kojemu se navode najvažnija i najčešće postavljena pitanja vezana uz financiranje izborne promidžbe na izborima za predsjednika s ciljem da se kandidatima pomogne u pripremi svih potrebnih dokumenata i organiziranju transparentne izborne promidžbe sukladno zakonskim odredbama zakona o financiranju i izboru predsjednika RH.

Što se tiče DIP-ova podsjetnika kandidatima, ističe se da svaki kandidat za predsjednika Republike, neovisno o tome predlaže li ga jedna ili više političkih stranaka, ili birači, mora prikupiti 10.000 potpisa podupiratelja, a svaki birač svojim potpisom može poduprijeti samo jednog predsjedničkog kandidata.

Prikupljanje potpisa može početi tek od prvog dana roka za podnošenje kandidature za izbor predsjednika i važno je istaknuti da ih se može prikupljati isključivo na obrascima koje DIP propisuje uputama za provedbu predstojećih izbora - u suprotnom neće biti valjani. Obrasci će početkom rokova za podnošenje predsjedničke kandidature za izbor biti objavljeni u Narodnim novinama i dostupni u njihovim prodavaonicama te na DIP-ovim internetskim stranicama - www.izbori.hr

DIP također podsjeća i svakog potencijalnog predsjedničkog kandidata da, neovisno o tome predlaže li ga jedna ili više političkih stranaka, ili birači, za financiranje kampanje mora otvoriti poseban račun, a to mogu učiniti najranije godinu prije predviđenog roka za izbore, a najkasnije s danom podnošenja kandidature. S obzirom na to da se radi o računu građana za posebne namjene, predsjednički kandidati otvaraju ga kao fizičke osobe što znači da mora glasiti na njihovo ime i prezime.

Predsjednički kandidati – "čist račun, duga ljubav" i prije i nakon kampanje!

Međutim, podsjetiti treba i da DIP, koji je nadležan za nadzor, treba surađivati i s drugim institucijama, a kako je nedavno gostujući na HTV-u u "Otvorenom" kazao Dragan Zelić, izvršni direktor GONG-a, "ta organizacija civilnoga društva, kao i Vjetrenjača te druge udruge predlagale su različite oblike nadzora financija, ali nisu naišle na dobar prijem. Zašto DIP ne prati prodaju oglasnog prostora i zašto nema jedinstvenu bazu podataka u kojoj bi se moglo, primjerice, vidjeti tko su čiji donatori i koliko su poslova s državom, subvencija, koncesija i slično dobili ... iz toga bi se moglo puno toga iščitati".

Zelić je tada upozorio i da s obzirom na to da kampanja nije službeno počela – «sve ovo prije toga se ne broji. No, svatko tko je organizirao kampanju, zna da se ona ne organizira 10 dana prije izbora, nego godinu dana prije izbora i svi troškovi i donacije koji nastaju u mjesecima prije službenog početka trebali bi također biti prikazani u financijskim izvještajima i morao bi ih uzimati u obzir i onaj tko radi nadzor. Druga stvar se odnosi na zloupotrebu javnih resursa. Primjerice, predsjednik Ivo Josipović mora jako paziti da ne uđe u sivu zonu zloupotrebe javnih resursa i bilo bi najbolje da on, prije nego što ide na neke skupove – javno deklarira da je to dio njegove predizborne kampanje i da će troškovi tog skupa biti pokriveni iz njegova budžeta za njegovu predsjedničku kampanju, a ne iz Ureda predsjednika čije troškove plaćaju svi porezni obveznici – građani».

«Što se tiče HDZ-ove kandidatkinje za predsjednicu Kolinde Grabar Kitarović,  s obzirom na iskustvo s tom strankom te da je aktualni predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko bio ministar u Sanaderovoj Vladi, kao i gospođa Kolinda, kandidat HDZ-a mora biti posebno osjetljiv na transparentnost financiranja kampanje, posebice s obzirom na breme nepravomoćne presude protiv HDZ-a. Svi smo se opekli pa sada možda pušemo i na hladno, ali Kolinda Grabar Kitarović bi morala ići mimo zakona, postavljati i podizati nove standarde transparentnosti», upozorio je Zelić i zaključio: «Ne smijemo zaboraviti da je financiranje kampanja jako bitno kad znamo tko je i kako financirao, i kad ljudi možda dobiju mandat i osvoje vlast važno je da odluke donose za opće dobro, a ne u osobnu korist».

chevron-right