Iako su neki novinari i organizacije civilnoga društva godinama upozoravali na «neobične postupke" zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, institucije su godinama držale oči širom zatvorenima, a tako je, između ostalog, bilo i u slučaju repova iz Bandićeva pohoda na Pantovčak, od kojih su neki sada i dio službenih optužbi protiv zagrebačkog gradonačelnika.
Tužiteljstvo, naime, između ostalog, tvrdi da je Bandić prije predsjedničke kampanje otvorio žiro račun na koji je zaprimao donacije do izbora 10. siječnja 2010. godine nakon čega je Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) podnio završno izvješće u kojem je prijavio primitak 8,6 milijuna kuna i utrošak od 15,2 milijuna kuna. No, donacije pojedinaca i tvrtki navodno je nastavio primati sve do lipnja 2012. pa mu se na računu «našlo» još 24 milijuna kuna koje je, tvrdi Tužiteljstvo, trebao prijaviti kao dohodak. No s obzirom na to da to nije učinio, tereti ga se da je zbog neplaćenog poreza Državni proračun oštetio za više od 4,8 milijuna kuna, a gradski zbog prireza za još gotovo 876.000 kuna.
Podsjetimo, prema procjenama GONG-a i TIH-a Bandićevi troškovi u predsjedničkoj kampanji bili su mnogo veći od onih navedenih u njegovom izvještaju, a k tome do danas je ostalo nejasno kako je namaknuto ili će tek biti 6,6 milijuna kuna koliko je Bandić ostao dužan za razliku između prihoda i troškova, niti je u međuvremenu postalo jasnije jesu li i na koji način podmireni svi troškovi. A netko ih je nekako morao podmiriti. Iz njegova su stožera tada tvrdili da će se, ako se razliku ne namakne, dignuti kredit.
S obzirom na to da je na repove iz predsjedničke kampanje (i ne samo u slučaju Bandića) već tada, a i kasnije sustavno upozoravao GONG (kao što su na neke druge stvari zbog kojih se Bandića sada sumnjiči u ostalim slučajevima godinama upozoravali Pravo na grad i Zelena akcija), mnogi se pitaju zašto je trebalo pet godina da se utvrdi navodnu višemilijunsku utaju poreza.
No, valja podsjetiti da tada Zakonom o financiranju promidžbe predsjednika države iz 2004. nije bio predviđen nadzor financiranja izbornih kampanja od strane nekog neovisnog tijela poput DIP-a, pa nitko nije ni kontrolirao na koje je sve načine i od koga financirana najskuplja predsjednička kampanja dosad, niti je bilo kakvih sankcija.
izvor: FB Pravo na grad i Zelena akcija
Najlakše je sada likovati, ali što učiniti da ne bismo gledali reprizu?
Stoga su kandidati mogli navoditi iznose prihoda i rashoda znajući da ih niti jedna institucija neće provjeravati što je u direktnoj suprotnosti s proklamiranom borbom protiv korupcije, a na što je u svojem izvještaju tada upozoravao i GONG, čiji izvršni direktor Dragan Zelić sada ističe: «Najlakše je likovati, no treba vidjeti kako se može spriječiti da se ovakve stvari ne ponove».
Na to je upozorio i Davor Banović, revizor koji je gostujući u
Bilo je u početku dosta nedoumica kada bi taj nadzor trebao krenuti – još tijekom ili iza kampanje, no, činjenica je da se izvještaj napravio i imao negativni iznos veće troškove od prihoda, a na to je i GONG upozoravao. «U zakonu je određeno da se otvori izdvojeni račun, ali nije uređeno njegovo zatvaranje, a smisao računa je da se onemogući mutno kretanje novca. Međutim, nitko nije zatvorio račun i nitko nije provjeravao je li on zatvoren. Doduše, ovdje je prilično ekstenzivno tumačenje Zakona o porezu na dohodak, naime, donacije su donacije, ali ovdje je trebalo vidjeti tko je taj koji je donirao», kazao je Banović te podsjetio: «Znate, imamo i Ured za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma koji bi trebali provjeravati sve uplate iznad 100.000 kuna, dakle, postoji više tih institucija koje su trebale reagirati, i to puno ranije».
