Hoće li nova Europska komisija početi s radom 1. studenog?

11. listopada 2014.

Nova Europska komisija trebala bi biti izglasana 22. listopada, međutim, s obzirom na razvoj događaja oko pojedinih kandidata za povjerenike upitno je hoće li EK u novom sastavu doista i početi s radom 1. studenog. 

Naime, u povjereničkoj ekipi, koju je predložio izabrani predsjednik EK Jean-Claude Juncker, nakon saslušanja i glasanja u nadležnim odborima doći će do promjena jer su prošli svi kandidati osim Slovenke Alenke Bratušek, koja je bila predložena za potpredsjednicu Komisije za energetsku uniju, no kako nije dobila zeleno svjetlo nakon saslušanja, na koncu je sam podnijela ostavku. Mađar Tibor Navracsics, doduše, ne može biti povjerenik za obrazovanje, kulturu, mlade i građanstvo, ali može ostati u Komisiji na nekoj drugoj dužnosti.

Pred prvim čovjekom Komisije sada je posao preraspodjele u timu jer će morati naći novi resor za Navracsicsa i za novu slovensku kandidatkinju Violetu Bulc premda socijalisti u EP-u smatraju da bi nova povjerenica trebala biti slovenska europarlamentarka Tanja Fajon, koju favoriziraju i pučani. U međuvremenu, Junckerov prvi glasnogovornik Margaritis Schinas priznao je da postoji «rizik odgode početka rada nove Komisije», koja bi, prema ranije utvrđenom rasporedu, s radom trebala početi 1. studenog.

Naime, i Bulc, ukoliko Junckeru bude prihvatljiva, treba proći saslušanja pred parlamentarnim odborima, a EP bi o EK trebao glasati na plenarnoj sjednici 22. listopada, a ne može odbaciti jednog ili više povjerenika, nego može ili potvrditi, ili odbiti cijelu Komisiju. U tom bi slučaju još neko vrijeme odnosno do izbora nove posao nastavila "stara" Komisija.

Hoće li nova Europska komisija početi s radom 1. studenog? 1
izvor: EPA

U novoj Komisiji je četiri bivših premijera, četiri bivša zamjenika premijera, 19 bivših ministara, sedam povjerenika koji su obnašali povjereničku dužnost u prethodnom sazivu i osam bivših zastupnika u Europskom parlamentu. U Komisiji je devet žena, kao i do sada, a tri od sedam potpredsjednika su trebale biti žene. Komisija je u prosjeku mlađa od odlazeće ekipe, a prosječna dob potpredsjednika je 49 godina.

Jedan od sedam potpredsjednika bit će Federica Mogherini, visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku, koja je ujedno i članica Vijeća EU-a i predsjeda sastancima Vijeća za vanjske poslove. Novost je i uvođenje dužnosti prvog potpredsjednika Komisije, što će biti Nizozemac Frans Timmermans i on će biti Junckerova desna ruka. Ostali potpredsjednici su Bugarka Kristalina Georgieva, koja će biti zadužena za proračun i ljudske resurse, Finac Kyrky Katainen za zapošljavanje, rast, investicije i konkurentnost, Latvijac Valdis Dombrovskis za euro i socijalni dijalog, Estonac Andrus Ansip za jedinstveno digitalno tržište, a Bratušek je trebala biti potpredsjednica za energetsku uniju,

Britanac Jonathan Hill, koji će biti povjerenik za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala morao je jedini na usmeni "popravni" što je na kraju uspio izbjeći Francuz Pierre Moscovici, povjerenik za ekonomiju, financije, poreze i carine, a Čehinja Vera Jourova, povjerenica za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost spolova, odgovorila je na dodatna pisana pitanja, na koja ipak nije morao odgovarati Španjolac Miguel Arias Canet za klimu i energiju kojega je zastupnički klub socijalista zatražio pravno mišljenje o njegovoj izjavi o financijskim interesima.

Još ranije, bez potrebe «za popravnim» prošli su odmah Karmenu Vella (Malta - za okoliš, pomorsku politiku i ribarstvo), Cecilia Malmstroem (Švedska - za trgovinu), Neven Mimica (Hrvatska - za međunarodnu suradnju i razvoj), Guenther Oettinger (Njemačka - za digitalnu ekonomiju i društvo), Carlos Moedas (Portugal - za istraživanje, znanost i inovacije), Dimitris Avramopoulos (Grčka - za migracije i unutarnje poslove), Vytenis Andriukaitis (Litva - za zdravstvo i sigurnost hrane), Johannes Hahn (Austrija - za europsko susjedstvo i pristupne pregovore), Maroš Šefčovič (Slovačka - za promet i prostor), Christos Stylianides (Cipar - za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama), Corina Cretu (Rumunjska - za regionalnu politiku), Marianne Thyssen (Belgija - za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage), Phil Hogan (Irska - za poljoprivredu i ruralni razvoj), Kristalina Georgieva (Bugarska - za proračun i ljudske resurse), Elzbieta Bienkowska (Poljska - za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo i mala i srednja poduzeća) i Margrethe Vestager (Danska - za tržišno natjecanje).

Kako je trebala izgledati nova Europska komisija?

Hoće li nova Europska komisija početi s radom 1. studenog? 2
izvor: European Commission - Klikni za povećanje

Premda je Navracsics imao dobar nastup, ipak su bile jače kritike zbog njegove ulogu u Vladi Viktora Orbana i vladajućoj stranci Fidesz, koja se «proslavila» mnogim nedemokratskim potezima zbog čega je u najmanju ruku čudno da je Navracsics uopće kandidiran za povjerenika za obrazovanje, kulturu, mlade i građanstvo. Sada se nagađa da bi taj resor mogla dobiti slovenska kandidatkinja.

Hrvatski kandidat za povjerenika Europske komisije Neven Mimica glatko je prošao saslušanje pred Odborom za razvoj Europskog parlamenta, a istaknuo je tri prioriteta: borbu protiv siromaštva, za održivost i zaštitu ljudskih prava, pokretanje pregovora o novim razvojnim ciljevima nakon 2015. te suradnju s dosadašnjim i novim donatorima. U odgovorima se referirao i na Hrvatsku, naime, ona je prolazila kroz izgradnju vladavine prava, demokratskog društva, borbe protiv korupcije i učinkovitijeg pravosuđa dok je pregovarala i to se iskustvo može iskoristiti i na zemlje u razvoju.

Podsjetimo, prije saslušanja (kojih se možete prisjetiti ovdje) svi kandidati za povjerenike trebali su predati pisane odgovore na pisana pitanja parlamentaraca (neki su čak kasnije dobili i dodatna pitanja), a nakon uvodnoga govora na saslušanju odgovarali su na pitanja zastupnika u cilju provjere njihove kompetentnosti za predloženi resor te njihovih europskih uvjerenja i integriteta.

Europski parlament dobio je ovlasti odobravanja članova Komisije Sporazumom iz Maastrichta 1993. godine. Prva saslušanja obavljena su dvije godine kasnije za članove Komisije Jacquesa Santera, ujedno i prve Komisije koja je četiri godine poslije podnijela ostavku zbog optužbi za korupciju. Proces saslušanja dosad su prošle četiri Komisije, ali je Parlament samo u posljednja dva,  2004. i 2009., šefa Komisije natjerao da promijeni neke povjerenike koji su se na saslušanjima pokazali problematičnima.

chevron-right