Nakon što su društva Autocesta Zagreb – Macelj d.o.o. i Bina Istra d.d. podatke o svojem poslovanju okarakterizirala kao poslovnu tajnu, GONG je temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama od ta dva društva, inače na popisu tijela javne vlasti, zatražio dostavu preslika izvješća o poslovanju u prvom polugodištu 2014. godine.
Naime, Ministarstvo financija je na stranicama Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom objavilo Izvješće o poslovanju trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku u prvom polugodištu 2014. u kojem se nalazi usporedba polugodišnjih rezultata poslovanja za 2013. i 2014. te usporedba ostvarenja s planovima. Međutim, u okviru ovog izvješća dostupnog javnosti, izostavljena su društva Autocesta Zagreb – Macelj d.o.o. i Bina Istra d.d., koja su podatke o svojem poslovanju okarakterizirala kao poslovnu tajnu.
Institucionalna kultura tajnosti - zar u vječnost?
Zašto - moguće je samo nagađati, a da su ti podaci javnosti poznati, možda bi i neke stvari oko nadolazeće monetizacije autocesta bile jasnije. Ovako se i dalje na djelu jasno pokazuje institucionalna kultura tajnosti u kojoj su kad je riječ o ugovorima o poslovima sklopljenim s privatnim pravnim osobama, često pojedini podaci tajni. Kao u slučaju ugovora o koncesiji za financiranje, građenje, upravljanje i održavanje "Jadranske autoceste" (Bina Istra) i ugovora o koncesiji Autoceste Zagreb Macelj (kako se navodilo u GONG-ovoj analizi i pratećoj prezentaciji iz 2012.) pa «ne čudi» da su i podatke o svojem poslovanju okarakterizirala kao poslovnu tajnu.
No, valjda iz pamćenja nije isparilo da se država Bini Istri i AZM-u koncesijskim ugovorima obvezala plaćati penale ukoliko cestarine i minimalni godišnji promet ne budu dovoljni za pokrivanje godišnjih rashoda što je rezultiralo time da država na račun poduzeća Bina-Istra dosada uplatila više od milijardu kuna dok poduzeće nije državi uplatilo ni kunu. AZM je u državni proračun uplatio samo dva milijuna kuna, a iz njega dobio čak 300 milijuna kuna, o čemu su pisali i mediji.
Međutim, i tajnosti ima lijeka - naime, potrebno je konačno uskladiti Zakon o tajnosti podataka sa Zakonom o pravu na pristup informacijama (što je proces koji je i sam nekako obavijen velom tajne) te preciznije regulirati poslovnu tajnu i uvesti mehanizme za efikasan nadzor nad Zakonom o tajnosti podataka. Također, treba i omogućiti potpuni test javnog interesa na razini neovisnog tijela za sve klasificirane podatke odnosno doista pojačati ovlasti, kapacitet i ugled Povjerenice za informiranje (koja zbog nedostatka sredstava funkcionira na razini NGO s početka 90-ih).
izvor: bina-istra.com
Otkud su Bina Istra i AZM uopće krenule?
U međuvremenu, u slučaju Bine Istre valjda podsjetiti da je to društvo 25. rujna 1995. s Vladom RH potpisalo koncesijski ugovor za projektiranje, financiranje, građenje, upravljanje i održavanje dionica Matulji – Kanfanar – Pula te Kanfanar – Umag, koji je izmijenjen i dopunjen u četiri navrata. Zauzvrat, Bina Istra je stekla pravo prikupljanja cestarine na navedenoj dionici u razdoblju od 32 godine od potpisivanja ugovora o koncesiji dakle do 2027. godine.
Odlukom Vlade od 27. ožujka 2003. osnovano je društvo „Autocesta Zagreb – Macelj“ d.o.o. za financiranje, građenje, upravljanje i održavanje autoceste Zagreb – Macelj. Ugovorom o koncesiji od 11. srpnja 2003. godine, između Republike Hrvatske kao davatelja koncesije) i društva kao koncesionara, ono je steklo ekskluzivno pravo nad razvojem, projektiranjem, financiranjem, građenjem, upravljanjem i održavanjem autoceste i svih pratećih objekata, postojeće autoceste i postojećih pratećih objekata u trajanju od 28 godina, dakle do 2032. godine.
Ugovorom o upravljanju i održavanju od 29.lipnja 2004., Autocesta Zagreb - Macelj d.o.o. povjerila je upravljanje autocestom društvu Egis Road Operation Croatia d.o.o. Društvo je ubrzo po osnivanju djelomično privatizirano po modelu javno – privatnog partnerstva u kojem RH ima 49 posto udjela, a Pyhrn Concession Holding GmbH 51 posto udjela. Temeljni kapital pri osnivanju Društva iznosio je 60 milijuna eura koji je prilikom refinanciranja 2008. smanjen na 12 milijuna eura.
izvor: azm.hr
I do objave studije o monetizaciji ne bi došlo bez ZPPI-ja
A kad već podsjećamo, nikako nije zgorega i dozvati u pamćenje kako Vlada, premda je u slučaju monetizacije riječ o najvećoj koncesiji u povijesti Hrvatske, koja bi mogla čak 13 sljedećih 13 Vlada obvezivati na poštivanje ugovora, nije htjela niti objaviti studiju, niti provesti javnu raspravu. Do objave je došlo tek nakon što su GONG i sindikati s drugim organizacijama civilnoga društva zatražili njezinu objavu prema Zakonu o pravu na pristup informacijama.
