Nema opstrukcije. Ili korupcija, ili privatizacija – lažne su alternative

09. listopada 2014.

Dok se zahuktavaju pripreme za referendum protiv monetizacije autocesta, pojavile su se „nove“ informacije o kriminalu u HAC-u što bi se moglo tumačiti i kao voda na mlin onima koji strastveno zagovaraju davanje autocesta u koncesiju. Naime, s druge strane upozoravaju na još jednu reprizu prikazivanja lažnih alternativa – ili korupcija, ili privatizacija. U međuvremenu, za premijera dotični je referendum  - opstrukcija.

„Referendum protiv monetizacije hrvatskih autocesta bio bi oblik opstrukcije Vlade da vodi ekonomsku politiku, predlaže i donosi mjere koje jačaju gospodarstvo i imaju povoljan učinak na nacionalne financije“, kazao je premijer Zoran Milanović tijekom jučerašnjeg pohoda na Mirogoj povodom Dana neovisnosti u osvrtu na mogući referendum protiv monetizacije autocesta u organizaciji široke sindikalne i civilno-društvene koalicije okupljene u inicijativi „Ne damo naše autoceste“.

„U Hrvatskoj je potpuno normalno da se u koncesiju da komad obale na 100 godina i to je normalno i zakonito, a postoji i niz drugih koncesija. Ali kada se razmišlja o tome da se 'popeglaju' dugovi i kriminal prethodnika tako da se te ceste u stvari iznajme po strogim pravilima, onda se tu pokušava profitirati i u stvari srušiti sve ono što mi pokušavamo izgraditi“, kazao je premijer i dodao: „Ali ako se u ovom trenutku skupi dovoljan broj potpisa i onda održi referendum na koji može izaći pet ljudi i on je valjan, mi nemamo način da se tome suprotstavimo. Sve što želimo je popraviti i korigirati ranije greške i kriminal. Sve se to može opstruirati, dovoljno je malo napora i to je to“.

Nema opstrukcije. Ili korupcija, ili privatizacija – lažne su alternative 1
izvor: Hina/FaH

Razotkrivanje lažnih alternativa

„Ili korupcija, ili privatizacija – lažne su alternative. Politički klijentelizam ide dalje od stranačkih knjižica. Političke stranke su samo medijator različitih klijentelističkih i koruptivnih mreža, koje više -manje imaju iste interese. Govoriti da smo mi brana i opstruktori zapravo je podvala jer upravo je ova strana radila na tome da se prokažu takvi načini upravljanja. Riječ je o javnom dobru, a ne o partikularnom interesu ovih ili onih i ovo je pomak s obzirom na dosadašnje referendume za koje jest  legitimno da ih provode različite interesne skupine, ali ovdje je riječ o najširoj platformi – referenduma nema bez građana i oni moraju biti vlasnici ovoga procesa“, poručio je Teodor Celakoski iz inicijative „Ne damo naše autoceste“ osvrnuvši se prilikom jutrošnjeg gostovanja „U mreži prvog“ Hrvatskog radija na „dominantni diskurs pri pokušaju davanja u najam javnog dobra“.

„Izloženi smo demagogiji, iscrpili smo sva druga sredstva i preostao je referendum“, podsjetio je gostujući na HRT-u Mijat Stanić iz Nezavisnog cestarskog sindikata i čovjek koji je godinama upozoravao na korupcijske afere u HAC-u. Stoga ga niti ne čude najnovije informacije o navodnom kriminalu u HAC-u. Naime, večer ranije preko Jutarnjeg lista u javnost je „iscurila“ navodna snimka bivšeg člana Uprave HAC-a Josipa Sapunara iz saslušanja pred USKOK-om u aferi Remorker, a na kojoj on navodno optužuje bivšeg šefa  HNS-a Radimira Čačića za primanje „crne“ donacije iz HAC-a od oko milijun kuna uoči parlamentarnih izbora 2007.

Novac je navodno „izvučen“ financijskim malverzacijama zbog kojih su se pod sumnjom našli i bivši predsjednik HGK Nadan Vidošević te bivši pomoćnik HDZ-ova ministra prometa Božidara Kalmete Zdravko Livaković i još nekoliko bivših HAC-ovih direktora. I Čačić i bivša mu stranka odbacili su povezanost s navodnom donacijom, a Stanić nije želio komentirati navodni Sapunarov iskaz, već je samo podsjetio da će "to tek trebati biti dokazano u postupku".

Nema opstrukcije. Ili korupcija, ili privatizacija – lažne su alternative 2
izvor: Hina/FaH

Početak prikupljanja potpisa sve je bliže

U međuvremenu, dakle, bliži se subota 11. listopada kao dan početka prikupljanja potpisa za referendum protiv monetizacije autocesta inicijative „Ne damo naše autoceste“ čiji su predstavnici s drugim stručnjacima te resornim ministrom i njegovim bivšim kolegom te oporbom gostovali na javnom radiju i televiziji.

U HTV-ovom „Otvorenom“ doduše, nije bilo resornog ministra Siniše Hajdaša Dončića pa nije mogao odgovoriti bivšem kolegi u stranci i Vladi Slavku Liniću, koji ga smatra najdogovornijim što je izostalo restrukturiranje cesta: „I u HAC-u i u ARZ-u godinu dana nije napravljeno ništa i nema opravdanja. Proces monetizacije već je mogao biti dovršen, to je puna odgovornost ministra. Ministar je najodgovornija osoba što nije završeno restrukturiranje hrvatskih cesta, što ništa nije učinjeno i za to nema opravdanja. Treba nam novac i željeznicama i cestama“, kazao je Linić koji monetizaciju autocesta vidi kao način rješavanja javnog duga: „I HAC i ARZ dobili su koncesije, no nijedna autocesta ne može otplaćivati kredite i kamate,pa se cijeli dug od 2015. pripisuje u javni dug RH. Onda prelazimo vrlo opasnu granicu javnog duga. Građani bi trebali dati 33 milijarde eura u narednih 10 godina da bi isplatili autoceste“.

„Hrvatska nema alternative, ovo je jedini način da se smanji javni dug od oko četiri milijarde eura. Ako i krenemo u reprogram duga ili u prolongiranje otplate, te kredite ne možemo riješiti do 2038. Ili 2039., a tada će već dug, umjesto četiri, biti osam milijardi eura“, kazao je ministar Dončić (ne osvrnuvši se sam, niti je bio upitan za Linićeve kritike) sljedeće jutro na Hrvatskom radiju i ujedno odbacio strahove inicijative „Ne damo naše autoceste“ da će novac od monetizacije poslužiti samo za krpanje rupa u proračunu. „Tim se novcem zatvaraju isključivo dugovi HAC-a i ARZ-a,neće biti za krpanje proračuna, isključivo za zatvaranje starih kredita i smanjivanje duga što nam je i obveza kao Vladi“, ustvrdio je Dončić.

Nema opstrukcije. Ili korupcija, ili privatizacija – lažne su alternative 3
izvor: Hina/FaH

Što „skrivaju“ koncesijski ugovori?

Međutim, ono što građani i dalje čekaju jesu detalji iz ugovora – kakve će biti kamate, kako će rasti kamatne stope, državne garancije prometa  koncesionaru, penali … -  sve za što vlast najavljuje da će biti pravovremeno objavljeni, ali bojazan je prisutna i s obzirom na iskustvo u vezi samog početka cijele ove priče s monetizacijom. Podsjetimo, Vladi je tek pod pritiskom sindikata i organizacija civilnoga društva objavila studiju o monetizaciji autocesta, a kasnije su uslijedili i nedostaci u nacrtima koncesijskih ugovora zbog čega je i realno pitanje hoće li Vlada biti u stanju izvesti cijeli proces a da na kraju ne bude još veće štete. Dakle, i povrh toga što, kako u Inicijativi upozoravaju,  koncesijska sredstva neće biti dovoljna za otplatu duga, a istovremeno se preuzima rizik pokrivanja gubitaka koncesionara u slučaju nedostatnog prometa.

Inače, Vladino netransparentno vođenje procesa monetizacije i za HDZ, koji se nekad (bilo, sad se spominjalo) zalagao za monetizaciju, a SDP joj se u oporbi protivio, predstavlja problem, naime, gostujući u „Otvorenom“ HDZ-ov Oleg Butković upozorio je da „postoji mogućnost da će se cestarinu povećati ako se smanji promet na autocestama, a o tome nije napravljena analiza“. Vanjski dug je, kako reče, neophodno smanjiti, ali Vlada ga je u svom mandatu do sada povećala za 54 milijarde kuna. Postoji i druga teza - da su autoceste prezadužene i da ne mogu vraćati kredite, a svi krediti kojima se financiralo autoceste su veoma povoljni“.

Ivan Dadić, prometni stručnjak i profesor Prometnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, međutim smatra da je ključni problem politizacija i da su autoceste prazne zbog krivog koncepta izgradnje, „potrošeno je više od milijardu eura na izgradnju toliko nepotrebnih mostova i prijelaza, a ne radi se na tome kako povećati promet“. Ponovio je svoju ideju o vinjetama i satelitskoj navigaciji – za uvođenje koje je čak predložio raspisivanje referenduma – kao „puno boljim načinima organizacije i plaćanja cestarine“, a smatra da bi „autoceste dugoročno mogle donijeti puno veću korist hrvatskom društvu“.

chevron-right