Inovacije za više demokracije, solidarnosti i održivog razvoja!

Europa 2020 nudi ohrabrujuću viziju kontinenta temeljenog na blagostanju, obrazovanju, zelenoj ekonomiji i čuvanju prirodnih resursa, no svakoga je dana sve upitnije kako će se ta strategija realizirati u svjetlu ograničenja ulaganja u društvenu sferu koje diktira politički moćnija politika štednje, upozoravaju Platforma 112, SSSH, Grupa 22, Clubture i Zeleni forum, organizacije civilnoga društva koje su predstavile«Predizborni aktivistički inventar za EU do 2020.» i očekuju od kandidata za zastupnike za Europski parlament očitovanje podržavaju li prijedloge iz «Inventara» i kako ih kane javno promicati u sferi europske politike.

Sve veće raslojavanje društva i marginalizacija čitavih generacija ali i regija dovodi u pitanje temeljne vrijednosti i ideala Europske Unije kao prostora slobode, sigurnosti i pravde. Složeni model odlučivanja koji pokušava uskladiti ekspertno-birokratsku dimenziju (Komisija) s međudržavnom (Vijeće) i demokratsko-predstavničkom dimenzijom (EP) ostaje nejasan i udaljen od velike većine građana, čemu uvelike doprinosi urušavanje profesionalnog novinarstva i nezavisnih medija. Kriza u Europi s jedne strane otvara put izvaninstitucionalnoj politici prosvjeda koja je iznjedrila nove društvene i političke aktere, kao i niz inovativnih prijedloga političkih rješenja koje su osmislili građani, aktivisti i nezavisni stručnjaci mimo centara moći. Istodobno, jačaju i prilike za manipulacije strahom i bijesom marginaliziranih građana na korist antidemokratskih, isključujućih političkih opcija koje graniče s fašizmom.

Uza sve svoje slabosti i mane, na globalnoj sceni Europska Unija prednjači u zagovaranju demokratskih standarda, zaštiti ljudskih prava, brizi za okoliš i odgovornosti za smanjenje siromaštva - što se očituje i u tome da je drugi najveći donator za nerazvijene zemlje. Na nacionalnoj razini, europski propisi čine više od tri četvrtine domaćeg zakonodavstva, a u mnogim područjima i dalje služe kao poticaj za poboljšanje kvalitete i transparentnosti rada državnih institucija. U međunarodnoj politici i trgovinskim odnosima, Europa se suočava s pritiscima za snižavanjem dosegnutih socijalnih standarda.

Ovaj je mandat Europskog parlamenta i Komisije ključan za ostvarenje vizije održivog razvoja temeljenog na brzom i socijalno pravednom prijelazu na gospodarstvo s niskom emisijom ugljika, uz povećana ulaganja u inovacije, istraživanje i razvoj, te obrazovanje i osposobljavanje. To su i postavke strategije Europe 2020, no bez snažne političke volje povrh kompromisa, bit će je nemoguće ostvariti.

Do 2020. godine, ukoliko bude dovoljno političkog poštenja, kreativnosti i dijaloga, Europska Unija može učiniti zaokret prema:

• izgradnji europske javne sfere za političku debatu u kojoj ravnopravno sudjeluju svi njezini stanovnici;
• izgradnji povjerenja u politiku kao časnom javnom poslu u najboljem interesu građana;
• modelu razvoja temeljenom na održivoj proizvodnji i potrošnji, a ne nužno i isključivo rastu;
• sigurnosti i dostojanstvu rada uz stvaranje novih kvalitetnih radnih mjesta i pravedniju raspodjelu društvenog dohotka;
• održivom, pravednom i demokratskom upravljanju javnim i zajedničkim dobrima;
• strateškim ulaganjima u poluge društvenog razvoja – obrazovanje, kulturu, znanost, medije i socijalno uključivanje;
• beskompromisnoj zaštiti ljudskih prava i suzbijanju siromaštva širom svijeta

Obraćamo se svim kandidatima na izborima za Europski parlament, s prijedlozima inovacija za više demokracije, jednakosti, sigurnosti i održivog razvoja na razini Europske Unije, a time i na razini svake pojedine države članice, ali i našeg susjedstva te ukupnih međunarodnih odnosa.

Ove su prijedloge zajednički pripremile organizacije civilnog društva okupljene oko Platforme 112 – za Hrvatsku vladavine prava u suradnji sa Zelenim forumom, Grupom 22, Savezom samostalnih sindikata Hrvatske, Savezom udruga Klubtura te Hrvatskom platformom za međunarodnu građansku solidarnost CROSOL. Uz vlastita iskustva, temelj ovog predizbornog proglasa su i prijedlozi politika europskih građanskih i sindikalnih mreža i konfederacija koje se zasnivaju na višegodišnjim raspravama i savjetovanjima širom kontinenta u kojima su sudjelovale tisuće aktivnih građana i građanki najrazličitijih stilova života i identiteta, ujedinjenih u uvjerenju da je bolja budućnost Europe ostvariva. To su u prvom redu European Alternatives, SOLIDAR, ETUC, Green 10, ALTER – EU, RREUSE, European Network of Social Integration Enterprises, Social Economy Europe, Cooperatives Europe, European Network Against Racism, Finance Watch AISBL i CONCORD, European Civic Forum, EUCLIS LLL, Culture ActionEurope, kao i Europski gospodarski i socijalni odbor – savjetodavno tijelo EU koje omogućuje dijalog između poslodavaca, sindikata i širokog raspona organiziranog civilnog društva.

• Demokratska Europa: Politika za ljude, a ne za krupni biznis!

• Demistifikacija i otvaranje institucija – proaktivna objava informacija, sužavanje opsega klasifikacije podataka od strane Vijeća EU vezano uz pozicije država članica u pripremi propisa, veća transparentnost usuglašavanja propisa između Vijeća, EP i Komisije putem neformalnog trijaloga, veća transparentnost financijskih institucija EU, učinkovitiji žalbeni postupci.
• Zaštita i promocija digitalnih prava - učinkovitiji pristup javnim podacima uz učinkovitiju zaštitu osobnih podataka, maksimalna dostupnost interneta i internetskih publikacija koje su javno financirane, rigorozna primjena načela proporcionalnosti i nezavisni nadzor nad obavještajnim prikupljanjem osobnih podataka[1]
• Europska medijska politika - uspostaviti mehanizam nezavisnog praćenja medijskih sloboda, pluralizma i integriteta s preciznim pokazateljima na razini svih država članica i EU, uz nadzor Europskog parlamenta, kao i mehanizam javnog financiranja medijskih sadržaja koji povezuju europske s nacionalnim i lokalnim politikama te promiču javnu raspravu širom Europe.
• Europska građanska inicijativa –obvezujućiuvjeti za povratnu informaciju i djelovanje Europske komisije, širenje i na Europski parlament, kontrola transparentnosti financiranja EGI radi sprječavanja političkih manipulacija.
• „Politika za ljude, a ne za profit[2]“ - Registar transparentnosti – obvezatna registracija svih lobista pri svim institucijama EU; zabrana naknadnog zapošljavanja povjerenika i visokih dužnosnika EU u korporacijama 3 godine nakon isteka mandata, učinkovitija primjena etičkih kodeksa i zaštita zviždača;
• Antikorupcijska politika na razini EU - uključivanje institucija EU u Antikorupcijsko izvješće EU i susljedna provedbu preporuka; pridržavanje Kodeksa ponašanja za MEP-ove i objava „zakonodavnog otiska“ jača fiskalna transparentnost; suzbijanje poreznih oaza; uključivanje građana u revizije javnih nabava, jači kapaciteti za istrage transnacionalnog organiziranog kriminala i uspostava Europskog konfiskacijskog fonda za imovinu stečenu korupcijom i organiziranim kriminalom kojim bi se financirala daljnja borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, podrška žrtvama i zviždačima, istraživačko novinarstvo i antikorupcijski aktivizam te institucionalna poboljšanja u državama članicama s fiskalnim problemima[3]
• Partnerstvo za otvorenu vlast za institucije EU - dvogodišnje akcijsko planiranje i provedba ciljanih mjera za povećanje transparentnosti i otvorenosti institucija EU, u skladu s dobrim praksama država članica koje provode POV (19/28) među kojima prednjači Hrvatska.
• Europska izborna reforma - uvesti mogućnost i poticaje za transnacionalne liste, ujednačiti izborni model za sve države članice, uvesti ograničenja kandidiranja s obzirom na programske odrednice suprotne Povelji o temeljnim pravima EU.
• Europska konvencija s građanima – održavanje nove europske konvencije na kojoj će se raspraviti institucionalna poboljšanja u smjeru participativne demokracije (npr. jače ovlasti EP, revizija Europske građanske inicijative, djelotvornija uloga Odbora regija i Europskog gospodarsko-socijalnog odbora), a koja će uključiti i predstavnike civilnog društva i socijalnih partnera.
• Minimalni korpus obaveznog građanskog obrazovanja – usvojiti minimalne standarde i mehanizme praćenja formalnog i neformalnog obrazovanja građana u svim državama članicama o temeljnim vrijednostima, pravima i političkom procesu EU te pojmu europskog građanstva.
  

  Zelena Europa: Zaštita okoliša i javnih dobara kao poluga održivog razvoja!

• Nova ekonomska strategija i fiskalna politika zasnovana na principu održivosti kojom će se stvoriti nova radna mjesta, prebaciti porezni teret s rada na konzumaciju resursa te eliminirati okolišno-štetne subvencije. Usklađivanje trošenja i kreditnih aranžmana s okolišnim ciljevima, kako bi osigurali da Europska investicijska banka financira projekte koji štite okoliš i ublažavaju klimatske promjene.
• Usvajanje tri različita, ambiciozna i obvezujuća cilja za obnovljive energente, smanjenje emisija stakleničkih plinova i energetsku učinkovitost do 2030. Kako bi se pomoglo da se povećanje globalne temperature održi ispod dva stupnja celzija, ova tri cilja trebaju se ostvariti na održivi način. To znači sprječavanje korištenja štetnih bioenergija, kao što su biogoriva, spriječiti korištenje štetnih fosilnih goriva u energetici, industriji, graditeljstvu i transportu te ukidanje nuklearne energije što je brže moguće. Takve politike dovest će do zdravijeg okoliša, bolje kvalitete života, novih radnih mjesta, veće energetske sigurnosti te tehnoloških inovacija.
• Zaustaviti ubrzan gubitak bioraznolikosti u Europi do 2020. - jačanje europske strategije za bioraznolikost, jačanje ključnih mjera očuvanja prirode, kao što je Natura 2000 (europske mreža zaštićenih područja) te implementacija reformi zakona o ribarstvu i vodama pomoći će zaštiti staništa, šuma, životinja, voda i zemlje.
• Postaviti opsežne mjere smanjenja korištenja resursa i otpada, uz poticanje oporabe, ponove uporabe i popravljanja - Europa koristi više svjetskih resursa nego što joj pripada. Nužne su nove politike usmjerene k eliminaciji otpada (posebno prehrambeni otpad koji treba smanjiti za barem 50%), povećanju kvalitete, resursne i energetske efikasnosti proizvoda i ponovnoj uporabi, kao što su diferencirane stope PDV-a prema razinama otpadnih materijala, transfer poreznog opterećenja s rada (poreza na dohodak) na korištenje mineralnih resursa (posebni porezi i trošarine), uklanjanje zakonskih prepreka za obavljanje popravaka na proizvodima promicanjem kriterija sanacije nepravilnosti u okviru politike proizvoda EU, što je i način stvaranja novih radnih mjesta.
• Poduprijeti inovacije u upravljanju prirodnim resursima od strane zajednica - prirodni resursi su zajednička dobra kojima bi na demokratski, pravedan i održiv način trebale upravljati zajednice korisnika i društvenih grupa. Potrebno je transformirati javna poduzeća za transparentno upravljanje prirodnim resursima poput komunalnih poduzeća za vodu na način da se upravljanje nadzire od relevantnih društvenih grupa koje vode računa o ekonomskoj, socijalnoj i ekološkoj strani održivosti.
• Smanjiti korištenje pesticida i zamijeniti štetne kemikalija - Europski parlament treba usvojiti mjere koje smanjuju korištenje pesticida, poput onih koji ubijaju pčele te izlaganje endokrinim disruptorima koji povećavaju udio oboljelih od raka dojki, dijabetesa te uzrokuju probleme sa začećem.
• Ograničiti zagađenje zraka - Svjetska zdravstvena organizacije (WHO) nedavno je klasificirala zagađenje zraka na otvorenom kao kancerogeno sredstvo. Europski parlament treba postaviti ambiciozne i obvezujuće granice za zagađenje zraka za 2020. i 2025. godinu, uključujući zagađenja iz velikih izvora, kao što su elektrane, poljoprivreda, transport, građevinarstvo te stambeno grijanje.
• Zaustaviti europsku i globalnu deforestaciju te degradaciju šuma - usvojiti akcijski plan smanjenja sveukupnog utjecaja europske potrošnje na šume, eliminirati proizvode koji su povezani s deforestacijom te podržati napore zemalja u razvoju da se bore protiv uništenja prašuma.
• Suprotstaviti se svim novim dogovorima o slobodnoj trgovini koji ugrožavaju društvene i okolišne standarde, pogotovo planiranim ugovorima s SAD-om i Kanadom. Europski parlament se posebno treba protiviti svim dogovorima koji uključuju mjere rješavanja sporova između države i investitora. Takve stavke mogle bi omogućiti privatnim korporacijama da pravno ospore demokratski dogovorene EU, nacionalne i lokalne zakone, koji štite prava građana, zdravlje i okoliš. Dogovor između EU i Kanade vjerojatno će uključivati takve stavke te ga treba odbiti, kako ne bi bio postavljen opasan presedan.
• Postaviti okoliš u srce globalnih razvojnih ciljeva koji zamjenjuju Milenijske ciljeve razvoja, kako bi se umanjio problem siromaštva - zaštita okoliša trebala bi biti u središtu ciljeva globalnog održivog razvoja poslije 2015. kako bi se pomoglo iskorjenjivanju siromaštva. Parlament treba osigurati da se globalna razvojna agenda implementira u svim relevantnim EU politikama.

• Financije: financijski sektor u službi održivog razvoja!

• Reforma financijskog tržišta u cilju uspostave nove ravnoteže gospodarstva EU s naglaskom na prelazak na niskougljičnu, zelenu ekonomiju s adekvatnim instrumentima financiranja.
• Restrukturiranje bankarskog sektora u smjeru društvene koristi i odgovornosti, a ne izvlačenja banaka iz financijskog sloma.
• Suradnja država članica na pitanjima izbjegavanja plaćanja poreza i ukidanja poreznih oaza kroz obuhvatnu razmjenu informacija i suradnju među nacionalnim poreznim vlastima i usklađivanje korporativne porezne osnovice.
• Uvođenje poreza na financijske transakcije
• Uvođenje pravila za bankrot država
• Zaustaviti natjecanje među državama u poreznim olakšicama za strane investitore[4]

• Socijalna Europa: ulaganja u socijalnu sigurnost i obrazovanje su rješenje, a ne trošak!
  

• Socijalni ugovor za Europu – usvajanje političkog dokumenta koji će kao ciljeve Europske unije utvrditi sljedeće: punu zaposlenost, kvalitetna radna mjesta, više plaće i mirovine, osnaživanje socijalne države, održivi razvoj i snažne regulative financijskih tržišta[5].
• Europski semestar kao instrument socijalne kohezije i uključivanja – dorada i davanje većeg značaja socijalnim indikatorima, temeljito praćenje i specifikacija preporuka za države članice o tome kako djelotvornije suzbijati siromaštvo, nezaposlenost i diskriminaciju; poboljšati, a ne rastočiti socijalne, zdravstvene i obrazovne usluge te potaknuti razvoj socijalne ekonomije, u skladu s razvojnom strategijom Europa 2020[6].
• Snažna podrška razvoju i stabilizaciji socijalne/društvene ekonomije – poticajni pravni okvir za razvoj neformalne ekonomije, društvenog poduzetništva i zadrugarstva na razini EU, društveno i okolišno osjetljive javne nabave, prilagođene mjere za lakši pristup kapitalu društvenim poduzetnicima, poticaji za snažniji razvoj zadrugarstva, javno osvještavanje i obrazovanje mladih za zadrugarstvo i društveno poduzetništvo, osnutak Intergrupe EP o socijalnoj/društvenoj ekonomiji[7]
• Obrazovanje kao strateška investicija, a ne trošak – izuzimanje razlike između obrazovnog proračuna (3,3% BDP-a u 2013. u RH) koji je niži od prosjeka Eurozone (5% BDP-a) iz obračuna javnog duga; djelotvorna provedba strategije Horizon 2020 (nacionalna i EU ulaganja u infrastrukturu, nastavnike, kvalitetu, mobilnost, cjeloživotno učenje, priznavanje kompetencija itd.)[8]
• Garancija za mlade – kontinuirano adekvatno financiranje i osiguranje kvalitetne provedbe uz praćenje i evaluaciju, s fokusom na posebno ugrožene skupine mladih, regije i lokalne zajednice.
• Jačanje radničkih i sindikalnih prava kako bi se ponovno uspostavila ravnoteža između temeljnih prava radnika i prava na slobodu pružanja usluga – usvajanje Protokola o socijalnom napretku i revizija Direktive o raspoređivanju radnika u okviru pružanja usluga (96/71/EZ) kako bi se suzbio negativan utjecaj nedavnih odluka Europskog suda pravde (slučajevi Laval, Viking, Rüffert, Luxemburg); poštivanje i poticanje socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja, kao i radničke participacije, umjesto sustavnog napada na autonomiju socijalnih partnera.
• Pravedno uređenje radnog vremena kojim se radnici štite od dugoga radnog vremena i omogućavanje usklađivanja privatnog i profesionalnog života.
• Snažnija zaštita od sve veće zastupljenosti atipičnih oblika ugovora o radu (tzv. prekarni rad) i zaštita radnika zaposlenih na takvim nesigurnim poslovima, osiguravajući njihovu bolju pokrivenost radnim zakonodavstvom i socijalnom sigurnošću, kao i prijelaz na kvalitetnija i sigurnija radna mjesta.
• Nova inicijativa na području rodne ravnopravnosti kako bi se suzbila ustrajna diskriminacija, posebice u pogledu plaća, te osiguralo da žene imaju podjednake koristi od mjera za rješavanje ekonomske krize (nastavno na nedavno odbijen Izvještaj Zuber o rodnoj ravnopravnosti u EU).
• Snažnija zaštita i jednaki tretman radnika migranata i mobilnih radnika, te snažno djelovanje protiv rasizma, nacionalizma i ksenofobije.
• Zadržavanje i daljnje povećanje kvalitete i pristupačnosti javnih i socijalnih usluga u lokalnim zajednicama, temeljenih na prepoznavanju potreba i zaštiti ljudskih prava.
• Minimalni zajamčeni dohodak - pokrenuti istraživanja i ozbiljnu javnu raspravu o promjeni modela socijalnog osiguranja od kompenzacijskog prema emancipacijskom i mogućnostima uspostave minimalnog zajamčenog osobnog dohotka svim stanovnicima EU bez obzira na dob, imovinski i radni status, koji osigurava zadovoljenje potreba iznad granice siromaštva (60% medijana ekvivalentnog dohotka)[9].
• Reindustrijalizacija Europe - temeljni cilj za budućnost Europe, pri čemu se konkurentnost treba temeljiti na kvaliteti, inovacijama i investicijama, te drastično povećanje ulaganja u inovacije, istraživanje i razvoj održivih industrijskih tehnologija u skladu sa strategijom prelaska na niskougljičnu ekonomiju.
• Pravedna tranzicija na niskougljičnu ekonomiju – pitanja zapošljavanja trebaju biti integrirana u europske i međunarodne klimatske i ekonomske politike, uključujući osposobljavanje, radničku participaciju, socijalnu zaštitu i sindikalna prava.
• TTIP - Transatlansko trgovinsko i investicijsko partnerstvo ne smije ni na koji način (izravan ili posredan) utjecati na postojeću i ciljanu razinu socijalne zaštite u EU zemljama s naglaskom na prava radnika i dostojanstven rad kao niti na smanjenje standarda zaštite potrošača, proizvodnih i sigurnosnih standarda u prehrambenom, zdravstvenom sektoru, zaštiti okoliša i javnih dobara.

• Kultura kao zajedničko dobro i sastavnica održivog razvoja

• Uspostava Intergrupe za kulturu Europskog parlamenta kao međustranačkog foruma za raspravu i suradnju u svrhu promicanja integracije kulture u ukupnu politiku održivog razvoja EU i njezine specifične segmente – od vanjske i kohezijske politike, preko znanosti i obrazovanja do rada i gospodarstva, uz reviziju relevantnih strateških dokumenata i propisa, posebice Europe 2020.
• Osnažiti javnu sferu - financijski poduprijeti kulturu i neprofitne medije kao zajedničko dobro
• Omogućiti pristup kulturi različitim skupinama građana, posebno marginaliziranima (mladima, osobama s invaliditetom, imigrantima), te tom cilju prilagoditi programe javnog financiranja uključujući i Europski socijalni fond
• Poticati mobilnost umjetnika i kulturnih radnika u okviru EU i globalnom okruženju uklanjanjem administrativnih i financijskih prepreka te dosljednim financiranjem programa Kreativna Europa
• Ublažiti učinke rezova sredstava za kulturu kroz poticanje razmjene i eksperimenata u području neprofitnog kulturnog sektora[10]

• Migracijska politika: zaštitimo ljude, a ne granice!

• Širenje političkih prava na državljane trećih država – u skladu s proklamiranim vrijednostima EU - ljudskim pravima i jednakošću - omogućiti državljanima trećih država potpuno uživanje građanskih (sloboda ulaska, boravka i kretanja) i političkih prava.
• Zajednička europska politika azila - stvaranje solidarnog i dostojanstvenog sustava azila temeljenog na jedinstvenim standardima; osigurati pristup učinkovitim azilnim procedurama te pravovremeno informiranje o sustavu azila i pravima za njegova trajanja, osmisliti učinkovit sustav sankcioniranja država koje ne poštuju minimalne standarde zaštite ljudskih prava migranata i tražitelja azila.
• Sprječavanje kršenja ljudskih prava u upravljanju granicama - stvaranje i omogućavanje legalnih puteva za dolazak u EU, poštivanje principa „zabrane vraćanja“; prilikom pristupnih pregovora pitanja azila i migracija integrirati u Poglavlje 23 te ga izmaknuti iz Poglavlja 24[11].
• Alternative zatvaranju (detenciji) - započeti proces zatvaranja skupih detencijskih kampova koji su se pokazali neuspješnim u ispunjavanju svrhe, razvijati alternativne pristupe i mjere prema migrantima kojima će se štititi njihova ljudska prava i kojima će biti tretirani kao ljudi a ne kao prijetnja. 

• Europa ljudskih prava

• Ženska ljudska prava i rodna ravnopravnost - primjena rezolucija o reproduktivnom i seksualnom zdravlju i sigurnom pobačaju, redistribucija neplaćenog rada i obiteljskih obaveza, borba protiv nasilja nad ženama, paneuropski mehanizam za monitoring seksizma, zatvaranje rodnog jaza u primanjima.
• LGBT prava – daljnji razvoj EU zakonodavstva koji zabranjuje i sankcionira zločine iz mržnje, bolje praćenje primjene prava na azil za LGBT osobe žrtve progona i diskriminacije, pravno prepoznavanje promjene spola bez medicinskih i kirurških uvjeta/zahvata, prepoznavanje braka ili drugog oblika obiteljske/partnerske zajednice između LGBT osoba u svim državama članicama EU u skladu s pravima državljana EU, briga za dobrobit djece u LGBT obiteljima.
• Afirmacija prava Roma - kvalitetno obrazovanje za romsku djecu, zabrana deložacija Roma te raspuštanja i uništavanja naselja Roma i drugih migrantskih skupina bez da im se osiguraju adekvatni zamjenski stambeni uvjeti u skladu s njihovim potrebama, djelotvorne politike poticanja političke participacije Roma, pravno i političko prepoznavanje Roma kao integralnog dijela europskog društva.
• Praćenje i izvještavanje o ljudskim pravima – osiguravanje pune odgovornosti država članica EU za djelovanje po preporukama proizašlim iz redovitih izvješća o ljudskim pravima Agencije EU za temeljna prava, osnaživanje suradnje s organizacijama civilnog društva pri pripremi Godišnjeg izvještaja EU o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu i kreiranju politika ljudskih prava na Europskoj i nacionalnoj razini.
• Intergrupa za pitanja rasizma i različitosti Europskog parlamenta – ponovna uspostava i proaktivno djelovanje ovog važnog međustranačkog foruma za mobilizaciju političke volje za otklanjanje problema i poticanje napretka na razini EU i pojedinih država članica[12].

• Vanjska politika EU: Aktivna promocija pravednih i suradničkih međunarodnih odnosa

• Pravedna i koherentna politika međunarodne razvojne suradnje - čak 60% svjetskih donatorskih sredstava dolazi iz EU te stoga EU ima i moć i obvezu utjecati da se ukupni donatorski iznosi ne smanje već povećaju; da je svjetska politika temeljena na principima solidarnosti i poticanju demokratskog društvenog razvoja, a ne na principima slobodnog tržišta. Ključno je unaprijediti koherentnost politike, kako ne bi činili više štete nego koristi lokalnom stanovništvu, posebice putem štetnih trgovinskih ugovora[13].
• Aktivna politika proširenja prema Balkanu treba ostati integralni segment vanjske politike EU kao jedna od njezinih najuspješnijih komponenti vanjske politike EU. Ona se može unaprijediti iskustvima proširenja EU iz Hrvatske kako bi se pravodobno potakle demokratske reforme, obnovila socijalna sigurnost i potakao ekonomski razvoj.
• Odgovornost za politički preustroj i održivost Bosne i Hercegovine na način da se prekine praksa podržavanja nacionalističkih politika koju provodi većina lidera u BiH, kao i politički i ekonomski status quo koji vodi u konflikte, bankrot i emigracije. Građani BiH ne smiju biti „ostavljeni“ od EU.
• Tranzicijska pravda i suočavanje s prošlošću trebaju zaživjeti kao vidljive komponente vanjske politike EU u konfliktnim i post-konfliktnim društvima, u jednakoj mjeri kao i međunarodni kazneni mehanizmi.
• Europska služba za vanjske poslove EEAS će u narednom mandatu i dalje jačati svoju poziciju i ulogu unutar EU te se treba  reformirati na način da uz sigurnosnu komponentu vanjske politike ima podjednako zastupljenu i razvojnu komponentu. Koordinacija između EEAS-a i DG DEVCO treba biti unaprijeđena.
• Javni nadzor nad vojnom industrijom - EU je u nekoliko svojih strategija prepoznala ulaganje u europsku vojnu industriju kao generator razvoja i rasta EU, čime će se zasigurno utjecati i na rast svjetskog tržišta vojne industrije. Ključno je da sa povećanjem tržišta poveća i nadzor nad tim tržištem kroz jaču transparentnost trgovanja proizvodima vojne industrije. Također potrebno je usustaviti jasne etičke kriterije u trgovanju kako se ne bi doprinosilo naoružavanju antidemokratskih režima ili skupina.