Radna situacija sve većeg broja novinara svakim je danom sve gora, a s obzirom na podatak da je u Hrvatskoj gotovo polovica novinara zaposlenih u medijima izgubljena, sasvim je jasno kakve će to imati posljedice po kvalitetu sadržaja, a mnogi bi slučajevi korupcije, loše politike i nasilja mogli zauvijek ostati skriveni negdje ispod tepiha. Osim ako ih se ne dohvate roboti. Kakva je budućnost medija, moglo se čuti tijekom trodnevne konferencije «Mediji protiv demokracije? – Komercijalizacija interneta i kriza medija» održanoj potkraj tjedna u Zagrebu u organizaciji Multimedijalnog instituta te udruga Kulturtreger i Kurziv.
«Novinari i medijski djelatnici sve češće su zaposleni u atipičnim i nestalnim radnim odnosima – povremeno zaposlenje, ugovor o radu uz rast prikrivenog, podreguliranog i agencijskog zapošljavanja, vezano i uz povremene poslove", podsjetila je Leopoldina Fortunati, direktorica doktorskog programa multimedijskih komunikacija na Sveučilištu u Udinama gdje predaje Sociologiju komunikacija i kulture, na izvješće Međunarodne federacije novinara objavljeno 2006. o radnim uvjetima novinara diljem svijeta. Atipični načini zapošljavanja osam godina kasnije zahvaćaju jednu trećinu članova Međunarodne federacije novinara, a taj broj samo raste s obzirom na to da većina medijskih kuća smanjuje broj zaposlenih ili se u potpunosti zatvara. «No, čak i oni koji imaju ugovore često obavljaju druge samostalne poslove, često izvan matične kuće. Prekarnosti doprinose aktualni trendovi u novomedijskim tehnologijama, promjene u vlasničkim strukturama i proizvodnja mreža kulturnih industrija, trajna hiperfragmentacija medijskih publika te postepena konvergencija proizvodnje i konzumacije u sve participativnijoj medijskoj kulturi», pobrojala je Fortunati, izlažući na panelu «Budućnost rada u medijima» trećega, ujedno i posljednjeg dana konferencije «Mediji protiv demokracije».
Dio odgovornosti za povećanu nestalnost u radu, osim na medijskim grupama, leži i na sindikatima koji nisu iskoristili svoju moć te prijenosu sredstava s novinara na publiku, naime, «zbog nedovršene revolucije informatizacijskog procesa novinari su dobili konkurenciju u vidu kolega – konkurenata: građana novinara. Nekad visokospecijalizirani posao danas pretvoren u kompjuteriziranu obradu informacija može s tehnološkog gledišta obavljati bilo tko, pa čak i roboti «drones», a više nema kontrole i kritike struke kao glavnih mjerila u određivanju profesionalnog novinarstva», ističe Fortunati, prijevod čijeg potpunog teksta o novim tipovima rada u medijima napisanog u koatorstvu s Marcom Deuzeom možete pročitati ovdje.
«Poslovna strategija stalno teži reduciranju troškova i uvođenju veće upravljačke kontrole nad izvjestiteljima i urednicima, a atipični novinski rad i atipično medijsko upravljanje označava daljnje slabljenje novinarske profesije i njezine tradicije umijeća proizvodnje vijesti, prisutnosti i ugleda potpisnika teksta, kao i slabljenja vještine pisanja, snimanja, uređivanja i proizvodnje mjerodavnog narativa. Novinarstvo danas, kakvo se prakticira u većini srednjostrujaških novinskih organizacija, svodi se na jednostavan oblik rada, gdje su novinari (iz perspektive uprave) tretirani kao fleksibilni, svestrani i lako premjestivi novinski radnici. Sve to kao neizbježnu posljedicu ima srozavanje kvalitete vijesti te daljnje smanjivanje novinarskih sloboda», upozorila je Fortunati, koja je zajedno s kolegom Deuzeom još prije četiri godine upozoravala i da «ovo može dovesti do novinstva bez novinara». No, možda je to i način da se novinari okrenu mjestima gdje vijesti neće biti biznis i roba.
izvor: FB Kulturpunkt.hr - Mondial, Hedl
«Jesu li novinari žrtve ili dijelom krivci za takvo stanje stvari», pitanje je koje je otvorila Brankica Petković, istraživačica i projektna voditeljica na Mirovnom inštitutu u Ljubljani – Institutu za suvremene društvene i političke studije, koja trenutno vodi projekt South East European Media Observatory – Building Capacities and Coalitions for Monitoring Media Integrity and Advancing Media Reforms (2012.-2014.) Nadovezavši se na podatke iz istraživanja iznesene na početku konferencije, Petković je nastavila priču o unutarnjoj novinarskoj slici u kojoj «novinarima nedostaje sposobnost suprotstavljanja, a oni koji to čine susreću se s diskriminacijom dok njihovi kolege s druge strane prihvaćaju klijentelističke uloge, a urednički kadar ne bira se od najboljih, niti se on suprotstavlja pritiscima, već se nalazi na kraju lanca onih koji vladaju i slijede političke naloge, a ako ne – biva zamijenjem dok mnogi novinari postaju neformalni glasnogovornici političkih blokova, dok je istovremeno sigurnost posla sve manja i manja».
Na tom je tragu govorila i novinarka Nataša Škaričić, koja smatra tragičnim to što novinari ne povezuju radna i profesionalna prava, niti se za njih bore, a novinarstvo je i dalje, unatoč svemu, važno, premda je ta priča puno šira od samog novinarstva i stanja u medijima. S obzirom na takvo stanje, ne čudi da se budućnost novinarstva, a pogotovo onog istraživačkog čini i više nego neizvjesna, a o tome su u sklopu panela «Budućnost istraživačkog novinarstva» govorili Drago Hedl, cijenjeni hrvatski istraživački novinar te njemački kolega Sebastian Mondial, koji radi s računalnim podacima.
Mondial se prisjetio kako je svojim forenzičkim znanjima pri ispitivanju digitalnih podataka pomogao Međunarodnom konzorciju istraživačkih novinara u globalnoj istrazi o izbjegavanju poreza pod kodnim imenom Offshore Leaks o globalnom izbjegavanju oporezivanja. Hedl, koji se bavi istraživanjem političkih afera, korupcije i organiziranog kriminala, posebnioratnih zločina te je za novinarski rad na istraživačkim temama dobio nekoliko i hrvatskih i međunarodnih nagrada, nije baš optmističan oko budućnosti istraživačkog novinarstva: »Mnoge novine jednostavno nemaju novca, a ono je vrlo skupo i traži vrijeme, novac i prostor u novinama». «Slična je situacija i u Njemačkoj, no postoji trend otvorenosti», a Hedl je zaključio da su novinari unatoč svemu pogurali mnoge stvari i učinili društvo boljim».
PROPUSTILI STE, PROČITAJTE:
TRANSFORMACIJA, KONTROLA, BUDUĆNOST - Kako (ni)je internet ubio novinarstvo, a(li) gubi demokratsko tlo pod nogama
HRABROST I SOLIDARNOST U SLUŽBI PROFESIONALIZMA I KVALITETE - Put neovisnosti medija - (ima li) alternative "državnoj sisi"?
