Može li banka vratiti povjerenje građana u ekonomiju? S obzirom na primjere iz Europe i Latinske Amerike čini se da može – ako je riječ o etičnoj banci, a upravo bi takva na prvu možda neobična financijska institucija trebala zaživjeti i u Hrvatskoj sljedeće godine. Prvi korak u tom smjeru napravljen je osnivačkom skupštinom Zadruge za etično financiranje, kojoj je kao uvod poslužio okrugli stol pod nazivom „Načela etičnog bankarstva“ u zagrebačkom muzeju Mimara u organizaciji Zaklade Freiedrich Ebert i Lige za inovativno bankarstvo i održivi razvoj.
Upravljanje novcem na demokratski i transparentan način, u vlasništvu klijenata i to po principu „jedan član – jedan glas“ bez obzira na to koliko je član uložio kapitala, primat umjesto profita ima učinak investicije na lokalnu zajednicu, a kreditira se skupine koje inače ili ga uopće nemaju ili im je otežan pristup financiranju – poput organizacija civilnog društva, nevladinih udruga, zadruga, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, društvenih poduzetnika … - kratak je to opis etičnih banaka kakve već godinama funkcioniraju u svijetu, a neke od najpoznatijih su španjolska Caja Laboral Popular, nizozemska Triodos Bank, talijanska Banca Popolare Etica, FEBEA (Europska federacija etičnih i alternativnih banaka) te međunarodna mreža GABV (Global Alliance for Banking on Values).
S obzirom na transparentnost i otvorenost zbog kojih dobro poznaju svoje korisnike i stoga s njima čine društvenu mrežu temeljenu na solidarnosti i povjerenju, etične banke imaju drugačiji tip odnosa sa svojim klijentima nego komercijalne banke, kojima ne moraju biti konkurencija, no mogu im poslužiti kao poticaj za etično poslovanje. Takav ih pristup vraća korijenima bankarskog sustava koji služi razvoju zajednice i održivog društva, odnosno „početnoj premisi bankarstva koje treba biti podrška razvoju društva i u službi naroda, a ne financijski supermarketi, kako je istaknuo Ivan Lovrinović, profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta iz područja monetarne politike te financijskih institucija i tržišta.
Velike priče nastaju iz zbira malih ...
„Etično bankarstvo jedan je od najvažnijih naprednih ekonomskih modela, koji su sve više potrebni u svijetu koji kao na pokretnoj traci proizvodi krize“, istaknuo je Dražen Šimleša, sociolog, ekolog i aktivist Zelene mreže aktivističkih grupa. „Ovakve su priče iznimno bitne jer su one kao male svijeće usred mraka, a mi zato jer smo vrlo često i sami opsjednuti megalomanijom ovoga sustava zaboravljamo da velike priče nastaju iz čitavog zbira malih. Ma, i sam sam bio skeptičan kad sam čuo da se pokreće ovakvu ideju u Hrvatskoj, no Etična banka dugoročno gradi, a ne ukida budućnost“, naglasio je Šimleša. Naime, snaga etičnih banaka najbolje se vidi u činjenici da su one na razini Europske unije u 2010. godini posjedovale preko petine ukupnih depozita što nam govori da "ove male svijeće, više i nisu tako male, da puno jače sjaje i da su sve stabilnije".
Svoje izlaganje završio je riječima stručnjaka za okoliš Paula Hawkena, koje idu otprilike ovako: „Na pitanje jesam li pesimist ili optimist glede budućnosti, moj odgovor je uvijek isti: Ako pogledamo sve relevantne podatke i znanstvena istraživanja o tome što se događa na zemlji i nismo pesimistični, onda znači da slabo gledamo i ne razumijemo podatke. No istovremeno, postoji ogroman broj ljudi koji rade na očuvanju Zemlje i brinu za živote siromašnih, i svugdje u svijetu postoje obični ljudi spremni suočiti se s očajem i imaju snagu usprkos neizglednim mogućnostima kako bi vratili barem privid milosti, pravednosti i ljepote na ovom svijetu, ako to ne vidimo, nismo optimisti, nemamo srca.“ „A ja mislim da danas ovdje započinje jedna priča zbog koje nam doista može biti toplo oko srca“, zaključio je Šimleša.
izvor: press - Goran Jeras, Teo Petričević, Božica Peruško, Dražen Šimleša, Ivan Lovrinović
„Ovakav pristup ekonomiji mijenja dosadašnji način poslovanja koji nas je i doveo u gospodarsku krizu u kojoj se trenutno nalazimo“, poručio je Teo Petričević iz CEDRA-e (Cluster za eko društvene inovacije), govoreći o „dobroj ekonomiji“ kao primjeru stvaranja novih, drugačijih modela čiji su pioniri na ovim prostorima bile RODA-e, a u europskim pa i svjetskim okvirima ime koje se izdvaja jest španjolska radnička korporacija Mondragon. Ona postoji već 57 godina, zapošljava 85.000 radnika u 256 radničkih kooperativa na pet kontinenata u četiri poslovna sektora - proizvodnom, prodajnom, financijskom i obrazovnom. Godišnje Mondragon, inače peta najuspješnija tvrtka u Španjolskoj, obrće oko 4,8 milijardi dolara i upravlja imovinom vrijednom oko pet milijardi dolara, a cijelo to vrijeme jedini vlasnici su radnici.
No, teško bi Mondragon to sve uspio bez etične banke koja je osnovana kao jedna od njegovih podružnica. Ne čudi onda da okretanje ovog projekta posebice priželjkuju društveni poduzetnici koji unatoč financijskoj krizi zapošljavaju sve više osoba premda, kako je istaknuo Petričević, "njihov rad nije prepoznat od strane komercijalnih banaka i često se susreću s problemom nelikvidnosti i činjenicom da ne postoje financijski instrumenti kojim bi financirali projekte u začecima. Stoga je etično bankarstvo preduvjet razvoja društvenog poduzetništva u Hrvatskoj".
Preslagivanje vrijednosti i načina organizacije
Drugačiji model usmjeren zajednici i njezinim potrebama skriva se i u zadrugama, čijim su principima vrlo slični principi etičnih banaka, no zadruge su zbog prošlosti opterećene negativnom konotacijom, zanemarene i neshvaćene, a ni zakonski okvir baš nije posve zaokružen, na što je upozorila Božica Peruško iz Istarskog Regionalnog zadružnog saveza, a Vedrana Stecca iz Hrvatskog saveza zadruga istaknula je da je zadrugarstvo filozofija života i poslovanja. Međutim, dok je u Norveškoj i Švedskoj zadrugarstvo inkorporirano u razvoj čak 30 do 40 posto, u Hrvatskoj i ostalim tranzicijskim zemljama ta je brojka ispod jedan posto.
No, stvari bi se mogle promijeniti u budućnost, naime, etično bankarstvo i alternativni instrumenti financiranja nalaze se među ključnim elementima strategije razvoja Europske Unije i Hrvatske u periodu 2014.-2020. i vezane su uz cijeli niz strateških programa za borbu protiv siromaštva i nezaposlenosti, poticanja društvenih inovacija, poticanja malog i mikropoduzetništva, ruralnog i regionalnog razvoja, unapređenja socijalnih usluga i slično. Stoga su i podršku u uvodnom dijelu dali i Blanka Smoljan iz Zaklade Friedrich Ebert te Filip Miličević iz Ministarstva rada i mirovinskoga sustava pozdravivši osnivanje Zadruge za etično financiranje i prvu Etičnu banku u Hrvatskoj.
Podršku bi mogli pružiti i njezini budući korisnici s obzirom na to da će kamate iznositi dva do tri posto što je u rangu razvojnih banaka uz naglasak na proaktivno smanjenje rizika i savjetodavnu pomoć kao i sudjelovanje u dobiti i reinvestiranje u nove projekte u zajednici. Primjerice, Banca Etica u Italiji ima udio loših kredita jedan posto, a tržište 15 posto i veća je odgovornost klijenata koji su uključeni u upravljanje. „Etična banka pružat će podršku razvoju realne ekonomije i to u pogledu održive poljoprivrede, proizvodne i prerađivačke djelatnosti, energetike te informatičkih usluga i inovacija“, istaknuo je voditelj toga projekta Goran Jeras, zaključivši da je „cilj preslagivanje vrijednosti i načina na koji su današnja društva organizirana“. Naime, prva etična banka u Hrvatskoj trebala bi biti financijska kičma solidarne razvojne ekonomije u Hrvatskoj sačinjene od mreže snažnih lokalnih zajednica, razvojno orijentiranih poduzeća i organizacija civilnog društva, koji osiguravaju uvjete za kvalitetan život ljudi kroz procese realne ekonomije.
