"Višejezičnost u Vukovaru nije iznimka, nego pravilo"

22. ožujka 2014.

Višejezičnost je imperativ kulturnog identiteta Europe koja je jezično premrežena te se mnogi jezici istodobno lokalno nalaze u većinskoj i manjinskoj poziciji te ju je stoga potrebno očuvati u svim europskim državama pa tako i u Hrvatskoj, poruka je s okruglog stola "Europsko bogatstvo višejezičnosti: Quo vadis Croatia?" održanog u Vukovaru.

Na okruglom stolu su sudjelovali predstavnici tijela državne uprave, lokalne zajednice, organizacija i udruga civilnog društva te veleposlanstava Velike Britanije, Švedske, Mađarske, Finske i Belgije.

Kako se čulo na skupu, manjinski se jezici u Hrvatskoj (mađarski, srpski, češki, slovački i talijanski) upotrebljavaju u 27 lokalnih zajednica temeljem Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, a u njih 30 sukladno statutarnim odredbama lokalnih vlasti. Referendumska inicijativa kojom bi se prava na manjinski jezik i pismo ostvarivala samo ondje gdje neka nacionalna manjina čini više od 50 posto stanovništva štetna je i suprotna načelima i dobrim praksama širom Europe, upozorio je Eugen Jakovčić iz Documente - Centra za suočavanje s prošlošću.

"Zalažemo se za očuvanje višejezičnosti i uspostavu dijaloga sa pripadnicima svih nacionalnih zajednica na osnovi uzajamnog uvažavanja i poštovanja različitosti, a ne da dolazi do uskraćivanja bilo čijih prava na jezik i pismo", kazala je Martina Horvat iz GONG-a poručuvši kako se iskazivanjem netrpeljivosti prema nekoj manjini i simbolima njezina kulturnog identiteta ograničavaju sloboda, prava i sigurnost građana Hrvatske.

Pomoćnik ministra branitelja Bojan Glavašević ocijenio je kako višejezične situacije ne moraju uopće dovoditi do sukoba jer postoje mnoga društva s više jezičnih skupina koja mogu svojedočiti o pozitivnim iskustvima. Pravi problemi u Vukovaru, po njegovim riječima, uopće nisu povezani s dvojezičnosti već s nekim drugim stvarima.

Šaranje dvojezičnih ploča i u Srbiji

"Vrlo mudro je razdvojiti te fenomone. Višejezičnost se pojavljuje vrlo dugo u mnogim društvama, a problemi u Vukovaru nemaju uopće veze s dvojezičnosti. Višejezičnost u Vukovaru nije iznimka nego pravilo i to ne od danas ili jučer ili prije deset ili dvadeset godina, već mnogo duže", naveo je Glavašević.

Govoreći o ostvarivanju prava na uporabu hrvatskog jezika i latiničnog pisma u Srbiji, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov naveo je kako je broj lokalnih samouprava u toj državi u kojima je hrvatski jezik u službenoj uporabi neusporedivo manji u odnosu na primjerice, slovačku ili rumunjsku nacionalnu manjinu.

"U mjestima gdje je za službeni jezik proglašen hrvatski postoje problemi poput vođenja sporova pred pravosudnim organima kao i kod izdavanja dokumenta na hrvatskom jeziku te ostvarivanja prava na službenu komunikaciju sa predstavnicima srbijanskih državnih tijela", naveo je Žigmanov dodajući kako se i u Srbiji šaraju dvojezične ploče, ali se, za razliku od situacije u Vukovaru, ne zamjenjuju novima.

Okrugli stol organizirala je građanska kampanja “SVI MI - Za Hrvatsku svih nas” koalicije organizacija civilnog društva Platforma 112 i Građanskog odbora za ljudska prava, Nansen dijalog centar i Europski dom Vukovar.

chevron-right