Mladi u medijima - gdje je nestala sposobnost kritičkog promišljanja?

13. ožujka 2014.

Podcijenjeni, nevidljivi i puni stereotipa - tako su prema rezultatima istraživanja "Mladi u medijima: izazovi i perspektive" okarakterizirani mladi u medijima, a opasnost je tim veća što mladi imaju sredstva za lak dolazak do informacija, no upitno je imaju li potrebno znanje da kritički promišljaju o njima, rečeno je na istoimenoj konferenciji u organizaciji Foruma za slobodu odgoja održanoj 21. veljače u sklopu projekta "South East Europe Youth and Media Initiative", kojeg financira Fondacija Otvoreno društvo.

Istraživanje "Mladi i mediji" obuhvatilo je 11 zemalja jugoistočne Europe, a cilj je bio utvrditi temeljne probleme vezane uz zastupljenost mladih u medijima, njihovu percepciju o medijima, informiranost, sposobnost kritičkog promišljanja i medijsku pismenost. U istraživanju je sudjelovalo više od 4.000 mladih osoba te niz organizacija mladih, medijskih organizacija te predstavnika medija.

Rezultati su pokazali da većina mladih u Hrvatskoj ima tehničku opremu (televizija 98 posto, a mobitel 97 posto). Najpopularniji medij je Internet, koji mladi uz društvene mreže na kojima čitaju vijesti smatraju i najvažnijim medijem, a potom slijedi televizija. Smatraju da ih se u medijima često nepravedno prikazuje kao devijantne, netolerantne, nezainteresirane i nasilne. Internet i društvene mreže koriste za komunikaciju, informiranje, edukacije i slično, a iako  imaju tehničke vještine potrebne za korištenje medija, nedostaje im sposobnost kritičkog razumijevanja, posebno o političkim temama.

Ima li političke volje za poboljšanje položaja mladih?

Upozorili su na to brojni medijski stručnjaci koji su na konferenciji govorili o odnosu mladih i medija u Hrvatskoj, medijskoj pismenosti mladih te perspektivama u obrazovanju mladih o medijima i kritičkog promišljanja o medijskim sadržajima. Predstavnici medija smatraju kako mediji imaju velik utjecaj na mlade, ali da taj potencijal nije dovoljno realiziran u pogledu poticanja mladih na povećanje uključenosti u društveni ili politički aktivizam. Mladi su rijetko zastupljeni u temama koje se bave ekonomijom, politikom, religijom, dok su previše zastupljeni u tzv. lakim temama koje su vezane uz sport, zabavu i modu. Kada govorimo o povjerenju u medije, društvene mreže smatraju se nepouzdanima, a radiju i televiziji se više vjeruje.

Stoga je u preporukama koje je iznjedrila konferencija u obliku preporuka za poboljšanje položaja mladih u medijskom prostoru naglašena potreba za uključenjem mladih u rad s medijima i u teme poput politike, obrazovanja, gospodarstva, i to povećanjem broja neformalnih edukacija i seminara za mlade na temu medijske pismenosti. Naglašeno je i da bi  medijske organizacije trebale posvetiti više pažnje analizi kvalitete medijskog sadržaja i zagovarati poboljšanje medijske pismenosti i kritičkog pristupa. Također, istaknuta je i potreba za dugoročnom strategijom koja se bavi mladima i medijima na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te je izražena želja za uključivanjem medijske pismenosti u kurikulum formalnog obrazovnog sustava.

Međutim, iako se čini kako je barem akademska javnost svjesna nužnosti promjena u odnosu medija i mladih, iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta na konferenciji se nije pojavio nitko. Takvo ponašanje može ostaviti dojam da je Ministarstvo za ovakve stvari nezainteresirano, a u tom slučaju sva iskazana volja i želja za pozitivnim promjenama ipak pada u drugi plan jer bez političke volje teško je očekivati da navedene preporuke budu sustavno provedene.

chevron-right