Hrvatski nogometni savez je tijelo s javnim ovlastima što nedvojbeno proizlazi iz Zakona o sportu, potvrdila je povjerenica za informiranje Anamarija Musa portalu h-alter.org na čije se zahtjeve za pravom na pristup informacijama, ali i ne samo njihove, HNS oglušuje jer „kao privatna organizacija sebe ne smatraju obveznikom prava na pristup informacijama“.
Čija je hrvatski nogomet stvar: privatna ili javna? Prema ocjeni vodstva Hrvatskog nogometnog saveza, radi se o njihovim privatnim poslovima. Dakako, samo kada im tako odgovara, a odgovara im uglavnom onda kada je lova u pitanju. Međutim, povjerenica za informiranje Anamarija Musa pokvarit će im raspoloženje, piše portal h-alter.org.
Da je HNS tijelo s javnim ovlastima, Musa smatra da nedvojbeno proizlazi iz niza članaka Zakona o sportu, koji sport definira kao djelatnost od posebnog interesa za Republiku, pri čemu sustav natjecanja u pojedinim sportovima uređuju nacionalni sportski savezi. Oni također potiču i promoviraju sport, i to u skladu s Nacionalnim programom sporta, organiziraju nacionalna sportska prvenstva, brinu o nacionalnim sportskim ekipama, uređuju uvjete koje sportski klubovi moraju zadovoljiti da bi stekli profesionalni status itd. Ukratko, budući da su na HNS i druge sportske saveze prenesene javne ovlasti, Zakon o pravu na pristup informacijama odnosi se i na njih te su obavezna javnosti pružati informacije iz područja svojega rada, zaključila je povjerenica za informiranje.
„Premda njezin stav neće utjecati na rezultat hrvatske ("muške seniorske") reprezentacije u Brazilu , on je za hrvatski nogomet izuzetno važan jer ga smješta u društveni kontekst objašnjavajući njegovim mandarinima i budžama okvir HNS-ovih javnih obaveza". A to je važan doprinos političkoj kulturi u ovoj turbonogometnoj zemlji, čijem porastu ovlašteni organizatori i akteri najvažnije (sporedne) stvari na svijetu u pravilu stoje na braniku“, zaključuje portal h-alter.org na čijim stranicama u cijelosti možete pročitati članak: „Hrvatski nogomet: HNS-ova prćija?“
