Zahtjev za održavanje referenduma o ćirilici predstavlja štetnu akciju jedne grupe građana koja će se u konačnici pretočiti u odgovornost cijele države i urušavanje reputacije hrvatske demokracije – upozorile su udruge okupljene u inicijativu SVI MI – Za Hrvatsku svih nas. Stoga su pozvale Sabor da od Ustavnog suda zatraži ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja, a ako to Sabor ne učini, onda od Ustavnog suda traže da iskoristi svoju zakonsku mogućnost samostalnog nadzora nad ustavnošću tog referenduma.
Nacionalna ravnopravnost kao temelj hrvatske državnosti i demokratskog poretka nikako ne smije postati predmet trvenja i nadmudrivanja između stranačkih opcija, a posebno ne između ključnih institucija vlasti – Vlade, Sabora i Ustavnog suda, upozorile su udruge okupljene u inicijativu SVI MI – Za Hrvatsku svih nas na konferenciji za medije na kojoj su predstavile pisma kojima apeliraju na Sabor i Ustavni sud da preuzmu odgovornost, iskoriste svoje ustavne i zakonske ovlasti te spriječe održavanje referenduma o ćirilici.
Da bi predložena izmjena Ustavnog zakona predstavljala derogiranje stečene razine prava, upozorio je Ivan Novosel iz Inicijative mladih: „Ovakvo umanjivanje prava eksplicitno je zabranjeno sadržajem više međunarodnih dokumenata koji predstavljaju preuzete obveze Republike Hrvatske, kao i bilateralnim sporazumima o zaštiti prava nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj“. Konkretno, u odnosu na aktualnih 27 lokalnih zajednica u kojima se koristi ukupno pet manjinskih jezika (srpski, mađarski, češki, slovački i talijanski), zakonsku zaštitu izgubilo bi čak deset lokalnih zajednica. Ustavna zaštita dvojezičnosti opstala bi jedino u općinama u kojima je većina stanovništva srpske nacionalnosti.
Naime, bez zakonske zaštite svojih manjinskih jezika ostale bi sve manjinske zajednice osim srpske, i to češka zajednica govornika u Općini Končanica, mađarska u Općini Kneževi Vinogradi, slovačka u Općini Punitovci, talijanska u Općini Grožnjan, a srpska u Gradu Vrbovskom, Gradu Vukovaru, Općini Donji Kukuruzari, Općini Gračac, Općini Plaški i Općini Vojnić.
Demokracija bez zaštite ljudskih prava nije demokracija!
„Predloženi prag za službenu uporabu dvojezičnosti – 50 posto ukupnog broja stanovnika jedinice lokalne samouprave – nerazmjerna je i previsoka kvota koja na mogućnost ostvarivanja prava nacionalnih manjina djeluje restriktivno umjesto zaštitno“, upozorio je Novosel i zaključio: „Demokratska, ustavna i međunarodna, pa i ljudska dužnost saborskih zastupnika je pod svaku cijenu štititi manjinska prava jer su ona ljudska prava, a demokracija bez ljudskih prava nije demokracija u punom smislu te riječi“.
„Pitanje zaštite manjina bilo je jedno od ključnih pitanja prilikom pristupanja Hrvatske Europskoj uniji“, podsjetio je Nemanja Relić iz Srpskog demokratskog foruma: „Jedna grupa građana obvezala je cijelu državu i inicijativa koja želi smanjiti manjinska prava, ponovno želi staviti Hrvatsku na stup srama u međunarodnoj zajednici i napraviti od nje zemlju slučaj, a EU može i hoće reagirati na kršenja manjinskih prava“. Naime, Hrvatska bi odstupila od obaveze jačanja zaštite nacionalnih manjina kroz djelotvornu provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina preuzete Ugovorom o pristupanju Europskoj uniji (članak 36 i Prilog VII Ugovora) zbog čega postoji i mogućnost sankcioniranja Hrvatske (članak 38 Ugovora) jer EU ima jasne mehanizme i načine da inzistira na hrvatskoj provedbi svih preuzetih obaveza.
„I samim time smatramo krajnje neodgovornim igranje i skrivanje mačke i miša između Vlade i time vladajuće koalicije te ostatka Sabora i Ustavnog suda, vladajuće držimo najodgovornijima, ali i odgovornima držimo isto tako i druge stranke koje ovdje igraju možda na više kolosijeka i isto tako se ponašaju neodgovorno. Što se pak tiče referendumskih izmjene i ustavnih promjena , govoreći u ime GONG-a, one, vidimo, vise o koncu, no mi ćemo inzistirati na tome da se zakonodavni okvir referenduma uredi“, poručila je Marina Škrabalo iz GONG-a.
Što je s hrvatskom manjinom u drugim zemljama?
S obzirom da se radi o pitanju od iznimnog značaja jer zadire u nacionalnu ravnopravnost pa time i strukturalna obilježja hrvatske ustavne države, udruge , poučene iskustvom prošloga referenduma, smatraju da Ustavni sud može i samostalno ocijeniti ustavnost referendumskog pitanja, neovisno o postupku Sabora, a u tom je smjeru govorio i Jurica Malčić, član Vijeća GONG-a, bivši pučki pravobranitelj i bivši ustavni sudac: „Ukoliko se formalno ne odlučuje obvezujućom odlukom, nego nekim aktima poput priopćenja ili upozorenja, daje se osnova ljudima da smatraju da je jednim dijelom riječ o političkim odlukama što nije dobro“.
Stoga su, podsjetimo, udruge okupljene u inicijativu "SVI MI - Za Hrvatsku svih nas" pismima adresiranima na zastupnike Hrvatskog sabora i suce Ustavnog suda i formalno poslale apel da i ovi formalno spriječe referendum o ćirilici.
Također, ono na što se nerijetko zaboravlja su i reperkusije po zakonsku zaštitu prava hrvatskih manjina u drugim zemljama s kojima Hrvatska ima sklopljene bilateralne sporazume – u Crnoj Gori, Italiji, Mađarskoj, Makedoniji i Srbiji. Stoga je Detaljni pregled međunarodnih instrumenata za zaštitu ljudskih i manjinskih prava koja bi bila prekršena ukoliko bi referendum prošao, već upućen Saboru i Ustavnom sudu, a bit će upućen i Ujedinjenim narodima, Vijeću Europe, OESS-u, Europskoj komisiji te Europskom parlamentu.
