Nakon što su krajem prošle godine ustavne promjene zapele jer je HDSSB ipak odlučio malo razmisliti o svemu, a Kukuriku koalicija bez njih nema dvotrećinsku većinu u Saboru i premda su ustavne promjene na predloženom dnevnom redu saborske sjednice koja počinje sutra, još uvijek je neizvjesno hoće li one i kada uistinu i biti donesene.
Da ustavne promjene ipak idu dalje, tvrdi HNS-ov Goran Beus Richembergh dok SDP-ov Peđa Grbin nije bio raspoložen za novinarska pitanja nakon sjednice Odbora za Ustav, a šef laburista Dragutin Lesar poručuje da o izmjenama Ustava ne želi razgovarati dok se Sabor ne očituje o sudbini prikupljenih 680.000 potpisa građana koji traže raspisivanje referenduma o dvojezičnosti.
Ustavne promjene - svakako
„Ustavne promjene idu dalje, najvažniji dio u korpusu pitanja izmjena ustavnog teksta tiče se utvrđivanja postupaka i reguliranja pitanja referenduma. To je ono što je iznimno važno za sve nas, za razvoj demokracije“, potvrdio je Beus Richembergh, a komentirao je i činjenicu da je i bez ustavnih promjena ipak moguće izručenje Josipa Perkovića što je pokušao objasniti promjenama u pravnoj situaciji proteklih mjeseci.
„Drugačija je bila pravna situacija prije mjesec, dva, a drugačija je sada. U međuvremenu je na snagu stupio Zakon o međunarodnoj pravosudnoj suradnji i sudovi svojim autonomnim odlukama mogu, prema svim pravilima na koja se oslanja famozni 'Lex Perković', najnormalnije donositi svoje prosudbe. Postojeća sudska vlast u tom smislu neovisna o drugim granama vlasti u svojoj hijerarhiji ima dovoljno instituta da utvrdi sve što je eventualno nekome prijeporno“, kazao je Beus i zaključio: „U postupku izmjene Ustava inzistirali smo na odredbi o nezastarijevanju teškog kaznenog djela ubojstva da bi se otklonile svake dvojbe da ustavotvorac bilo kome pogoduje. A sve ostalo je u domeni pravosuđa i tu Sabor ne može ništa osim poštovati odluke suda“.
Nema dalje bez raščišćavanja aktualnog referenduma
"Ako nastavimo raspravljati o ustavnim promjenama, a da nismo raščistili pitanje referenduma za koji su prikupljeni potpisi, opet ćemo se naći pod pritiskom dnevnopolitičkih interesa", kazao je Lesar Hini. Uvjeren je da rasprava o Ustavu pod bilo kakvim pritiskom i strahom može dati samo nekvalitetan rezultat, a podsjeća da su ustavne promjene od samog početka rađene u atmosferi nabijenoj emocijama i ideološkim prijeporima. Zbog toga traži da se referendum o ćirilici što prije stavi na dnevni red Odbora za Ustav.
"Neka predlože da se referendum ne raspiše, bilo što, samo neka otvore raspravu", rekao je Lesar, podsjetivši da nisu propisani zakonski rokovi za raspisivanje referenduma na temelju inicijative građana, zbog čega Sabor prikupljene potpise u arhivi može držati u nedogled. Smatra da bi jedini logičan potez bio da Sabor zatraži da se Ustavni sud očituje o ustavnosti referendumskog pitanja, s obzirom na to da je Ustavni sud protumačio da Sabor ne može odbiti raspisivanje narodnog referenduma osim ako ustavni suci referendumsko pitanje proglase neustavnim.
"Iako sam protiv raspisivanja takvog referenduma, ja bez Ustavnog suda ne mogu dići ruku za to da se on ne raspiše jer bi takva odluka bila protuustavna", rekao je Lesar. Smetaju ga poruke "visokih izvora" iz Vlade i vladajuće koalicije da se referendum neće raspisati, a ističe da su zakon, kojim su propisane ovlasti Ustavnog suda kao i sastav tog tijela, dogovorili SDP i HDZ.
U međuvremenu valja paziti na javni interes
Na sjednici Odbora za Ustav Poslovnik povjerenika za informiranje ipak nije potvrđen jer, kako je kazala povjerenica Anamarija Musa, Ministarstvo uprave želi priložiti još neke komentare, a komentirajući Prijedlog zakona o izvlaštenju i određivanju naknade članovi Odbora, koji su kasnije jednoglasno prihvatili, upozorili su na potrebu kvalitetnog reguliranja ovog područja. Potrebna su jasna pravila i procedure, a da su te stvari riješene prije desetak godina i investicijska bi klima danas drugačije izgledala, upozorio je Beus te istaknuo važnost javnog interesa koji jedini može biti razlog izvlaštenja, a ne izrugivanje demokraciji kao što se događalo u nekim slučajevima jer još se sjećamo Cvjetnog trga. Na njegove se riječi nadovezala SDP-ova Ingrid Antičević Marinović istaknuvši i važnost pravedne te brze naknade građanima za izvlaštenje, ali i problem još uvijek nesređenih zemljišnih knjiga
