Ustavni sud ukinuo je na zahtjev SDP-a članak Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe zbog kojega je ta stranka kažnjena s pet milijuna kuna jer je u ožujku zakasnila objaviti financijsko izvješće.
„Zakone moramo poštovati, čak i kad su besmisleni i protuustavni“, poručio je premijer Zoran Milanović nakon što je njegova stranka SDP u ožujku ove godine „zakasnila“ s objavom godišnjeg financijskog izvještaja zbog čega je Državni ured za reviziju zatražio da se SDP-u uskrati tromjesečni iznos iz državnog proračuna. Milanović je tada također najavio da će pokrenuti spor da sud odluči je li to zakonito, ispravno i pravedno. Najavljeno, učinjeno.
O kršenju načela razmjernosti
Odvjetnica Vesna Alaburić podnijela je u ime SDP-a prijedlog za ocjenom suglasnosti s Ustavom članka 42. Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, koji se odnosi na administrativne sankcije za sve stranke ili nezavisne zastupnike koji prekrše pravila objave godišnje financijske izvještaje. Alaburić je istaknula da sporni članak nije u skladu s Ustavom i međunarodnim propisima o ljudskim pravima.
Kako je objasnio sudac izvjestitelj Aldo Radolović, SDP prihvaća obvezu polaganja računa, ali ne uz takve sankcije za koje smatra da u konačnici ugrožavaju pravo na slobodno udruživanje i osnivanje političkih stranaka zajamčeno Ustavom: "Predlagatelj odredbu naziva flagrantnim kršenjem načela razmjernosti, navodi da odredba donosi normu i egzekuciju norme te primjećuje da norma ne omogućuje nijansiranje sankcije prema konkretnom slučaju“.
Naime, svejedno je da li izvješće uopće nije objavljeno ili je objavljeno sa zakašnjenjem od nekoliko sati. Doduše, u slučaju SDP-a riječ je bila o kašnjenju od par dana, no spornim su smatrali i zakonom predviđeno dvostruko kažnjavanje jer je za prekršitelje uz novčanu kaznu predviđeno i tromjesečno gubljenje prava na financiranje iz državnog proračuna.
O kontaminaciji i zlouporabama sustava
Ustavni sud zauzeo je stav da je sporni članak u koliziji s Ustavom koji jamči slobodno udruživanje, naime, kako je kazao Radolović, nakon niza rasprava i analiza ustavni suci su smatrali da „taj članak ima svoj legitiman cilj, a on je jamčenje transparentnosti političkih stranaka, ali sredstvo koje je primijenjeno nadilazi taj cilj i neadekvatno je u postizanju cilja. Parlamentarna demokracija ili višestranački politički sustav je jedna od najvećih ustavnih vrednota. Osnivanje i djelovanje stranaka mora biti slobodno, a one moraju biti posvećene općem dobru i stvaranju konkurentskih programa koje će nuditi biračima. Zato i njihovo financiranje mora biti javno kako bi se izbjegle kontamincije od moćnih grupa i pojedinaca koji bi zlorabili sustav".
U budućem zakonskom rješenju moraju biti predviđene kazne za izlaženje iz okvira, no one moraju biti razmjerne cilju koji se želi postići. Prema pisanju Hine, predsjednica ustavnog suda Jasna Omejec kazala je da se iz odredbe koju treba ukinuti vidi dobra namjera zakonodavca da disciplinira stranke i zastupnike kada je riječ o transparentnosti raspolaganja proračunskim novcem. No, kad se sankcija pretvori u novčano kažnjavanje zbog prekršaja, a istodobno imamo i administrativno kažnjavanje oduzimanjem tromjesečnog iznosa financiranja, pa ako o tome odlučuje političko tijelo sastavljeno od predstavnika stranaka koje se kažnjavaju, imamo rješenje koje je nesrazmjerno, ali i protivno zahtjevima koji proizlaze iz načela vladavine prava“.
Važna su buduća zakonska rješenja
„Ova odluka uvodi red u propise koji reguliraju financiranje stranaka i kampanja donoseći sankcije razmjerne težini prekršaja jer nije isto ako stranka, bez obzira o kojoj se stranci radilo, ne preda izvještaj ili ga preda sa zakašnjenjem, ili ako preda lažni izvještaj. Ova odluka, međutim, ne znači da se olabavljuje Zakon o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe jer će i dalje postojati obaveza podnošenja izvještaja i zadani rok, a važno je pitanje nadzora financijskog poslovanja stranaka, posebno tijekom izbornih kampanja kada se i vrti više novca“, kazao je Dragan Zelić, izvršni direktor GONG-a i zaključio:
„Bitno je da u budućnosti Državno izborno povjerenstvo u konačnici odlučuje o administrativnim sankcijama, a ne da Sabor kažnjava političke stranke pa da se dogodi da je jedna politička stranka koja ima većinu, kažnjava samu sebe. To treba činiti neovisno tijelo i tada je riječ o poštivanju načela vladavine prava. Ovo je, dakle, dobra odluka Ustavnog suda premda se, naravno, može govoriti o tajmingu odluke i propitivati ima li to nekih reperkusija na odnos Vlade i Ustavnog suda“.
Na ovu odluku Ustavnog suda, kako javlja Media Servis, a prenosi Tportal.hr, osvrnuo se i Milanović koji je novinarima u Bruxellesu nakon završetka summita EU-a upitan kakve će biti pravne posljedice ove odluke Ustavnog suda kazao: „Ako je ukinuo članak, onda se i pravne posljedice tog članka ukidaju. Međutim, s obzirom da kao Vlada o tome nismo dali očitivanje Ustavnom sudu, jer smo smatrali da smo u sukobu interesa, jer je većina ministara iz SDP-a, onda ni sada to neću komentirati, možda sutra na stranačkom skupu“.
Ustavni sud je danas jednoglasno ukinuo i nekoliko članaka zakona o sigurnosti prometa na cestama koje se odnose na tzv. mlade vozače te Vladinu odredbu o uvođenju radne obveze liječnicima koji su bili u štrajku. Vlada, naime, nije koristila pravne mehanizme koje je imala na raspolaganju poput "sudske zabrane" štrajka, već se odlučila na političku odluku u kojoj se pozvala na nevažeći tekst Zakona o zdravstvenoj zaštiti, a Hrvatski liječnički sindikat, koji je zatražio ocjenu ustavnosti uvođenja radne obveze, ima pravo odlučiti hoće li nastaviti štrajk koji su bolnički liječnici morali prekinuti uvođenjem radne obveze.
