Nedjelotvornost, nedostatna razina odgovornosti, netransparentnost i neadekvatni upravni kapaciteti poslovične su boljke hrvatske javne uprave koja vapi za depolitizacijom i profesionalizacijom, a mogućnost suradnje s organizacijama civilnoga društva i dalje nije dovoljno prepoznata – podsjetili susudionici panel diskusije na temu „Jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovita javna uprava“, kojom su završene partnerske konzultacije o ulaganju sredstava iz europskih kohezijskih fondova održane u zagrebačkom hotelu Westin od 4. do 6. prosinca 2013.
Mnogi su državni i društveni akteri polagali velike nade u skorašnji pristup Republike Hrvatske kohezijskim fondovima Europske unije te u njihovo programiranje za razdoblje od 2014. do 2020. godine. Na žalost, dijagnoze panelista u raspravi o prioritetima ulaganja u javnu upravu zvučale su manje optimistično.
Naime, javna uprava, složili su se, pati od drastičnog nedostatka kapaciteta za provođenje strateški bitnih javnih politika i u sadašnjoj situaciji ima malo mogućnosti te kapacitete unaprijediti. Dok je kroz diskusiju u više navrata naglašena potreba za depolitizacijom i profesionalizacijom javne uprave, sumnju u uspjeh takvih reformi bez prethodne promjene nefunkcionalne teritorijalne organizacije RH izrazio je profesor Ivan Koprić s Pravnog fakulteta u Zagrebu: „Promjena teritorijalnog ustrojstva je s razlogom već bila istaknuta kao preduvjet bez kojega će sve ostalo polučiti slabe ili nikakve rezultate. Sada opet nije izvjesno da će do preustroja doći jer se tu temu sustavno zaobilazi. Do ovoga trenutka, bilo je vrlo malo konkretnih unapređenja institucija i njihovog ljudskog kapitala; nastavimo li pokušavati poboljšati djelotvornost uprave pomoću formalnih dokumenata i strategija, nećemo daleko dospjeti“, upozorio je.
Druga strateška preporuka Europske komisije, osnaživanje socio-ekonomskih partnera i organizacija civilnog društva (OCD), ponovno je podigla pitanje mogućnosti da organizacije civilnoga društva preuzmu važne uloge u oblikovanju i implementaciji javnih politika kroz suradnju s javnom upravom. Dugo priželjkivana, ali neostvarena šira suradnja organizacija civilnog društva i javne uprave ocijenjena je kao problem obostranog nedostatka kapaciteta.
Međutim, voditeljica Istraživačkog centra GONG-a Nives Miošić istaknula je kako u hrvatskoj upravi i dalje vlada niska razina svijesti o mogućnosti suradnje s OCD-ima uopće. „Ako želimo stvarne pomake, moramo postići to da nas institucije državne i lokalne vlasti prestanu doživljavati kao 'smetala' koja stalno kritiziraju njihov rad i počnu gledati na OCD-e kao na partnere koji predstavljaju pogled izvan sustava i koji iznose argumente utemeljene na radu s ljudima. Zasad imamo situaciju u kojoj uprava, pogotovo lokalna, ponekad nema niti predodžbu što je to civilno društvo. Usto, nedostatak kompetencija državnih službenika i stalno građenje kompetencijskog okvira iznova nisu samo izazovi za budućnost, nego golem balast koji onemogućuje da se pomaknemo s početne točke.“
Osim što izaziva kronično nezadovoljstvo građana servisima države, ovaj bi balast u skoroj budućnosti mogao ozbiljno otežati korištenje novostečenih europskih fondova, naime, kako je zaključila Miošić: „Pravo je pitanje hoćemo li biti sposobni iskoristiti dobivena sredstva, naročito na lokalnoj razini, znajući kakvi su nam bili apsorpcijski kapaciteti u pretpristupnom razdoblju. Bilo bi silno važno da su poznati prioriteti financiranja i hodogram projekata za programsko razdoblje. Ovako se stalno gubimo u sitnim projektima dok ne postoje ni kratkoročni, niti sedmogodišnji plan prioriteta“.
