Vlada i Sabor doveli su u pitanje Ustavom građanima zajamčeno pravo na informaciju i borbu protiv korupcije, koja podrazumijeva transparentnost, a zbog takvog bi ponašanja Hrvatska mogla snositi i posljedice pred Europskim sudom za ljudska prava. Naime, sve navedeno neće biti moguće provesti bez dovoljno sredstava za rad Ureda Povjerenice za informiranje, koja niti Vlada, a niti Sabor nisu osigurali, čime su i formalno pokazali da za provedbu Zakona o pravu na pristup informacijama, osim na papiru, nema niti volje, niti sluha.
A ako premijeru još koji put zatreba državni avion?
Sabor je potvrdio državni proračun za iduću godinu težak nešto više od 113 milijardi kuna koliko iznose prihodi, dok se rashodi vrte na oko 130,5 milijardi kuna, a saborska većina, kako je odmah bilo jasno nakon jučerašnje druge telefonske sjednice Vlade u dva dana, odbila je svih 40-ak amandmana oporbenih zastupnika. Među njima i onaj nezavisne zastupnice Jadranke Kosor koja je ne bi li novoutemeljeni Ured Povjerenice za informiranje mogao funkcionirati barem kako-tako, tražila udvostručenje namijenjenog iznosa, naime, na osiguranih 1,4 milijuna kuna ona bi dodala još toliko.
Ali Vlada, a ni Sabor ne bi: «Kad Ured profunkcionira u u punom smislu svih onih aktivnosti koje mu Zakon propisuje, tada će mu trebati veći broj zaposlenika, posebno u inspekcijskom dijelu i Vlada će, ovisno o brzini ustrojstva, tada potrebna sredstva osigurati internom raspodjelom», poručio je ministar financija Slavko Linić, a Sabor amenovao unatoč Kosoričinim upozorenjima: «Točno je da je Ured nedavno utemeljen, ali taj Ured s ovim sredstvima apsolutno neće moći obavljati svoj posao u skladu s obvezama preuzetim iz Poglavlja 23 i bit će samo labavo slovo na papiru. Stoga sam predložila da se ovaj dodatni iznos, koji bi omogućio kakvo-takvo funkcioniranje, skine s pozicije Direkcije za upravljanje državnim zrakoplovom jer je ona, a to smatram nije nužno, povećana sa šest na gotovo 12 milijuna kuna».
Zašto su Vlada i Sabor ostavili na cjedilu Povjerenicu za informiranje?
«Ured Povjerenika za infomiranje obavljat će dosadašnje poslove, ali nove funkcije koje predviđa Zakon o pravu na pristup informacijama vrlo teško, odnosno samo ako uspije povući novac iz EU fondova i ako kasnije bude rebalansa proračuna pa do tada Sabor i Vlada osvijeste da ova financijska sredstva nisu dovoljna. Naime, već u ožujku pri podnošenju prvoga izvješća vidjet će se što (ni)smo napravili, a ovakvom se odlukom doista postavlja pitanje kako će Ured od četvero zaposlenih, pri čemu su tri osobe pravnici, a jedna se bavi praktički svime, pored svega i organizirati i provoditi inspekcijski nadzor te omogućiti realizaciju prava na ponovnu upotrebu informacija?», pita se Anamarija Musa, tek nedavno konačno nakon mjeseci razvlačenja izabrana prva hrvatska Povjerenica za informiranje, koja pokušava oformiti Ured Povjerenika.
U njemu bi trebalo raditi najmanje 12 ljudi, međutim, svjesni situacije, predložili smo osam osoba, ali ni to nije prošlo, razočarana je Musa, zabrinuta i zbog pitanja koje će to tijelo moći i htjeti prepustiti nekog od svojih zaposlenih za inspekcijski nadzor. Jer, upravo to je jedna od ključnih novina u Zakonu uz ponovnu upotrebu informacija u skladu s EU direktivama, pri čemu valja podsjetiti da je novi ZPPI kao jedan od ključnih instrumenata borbe protiv korupcije bio i jedan od uvjeta koje je pred Hrvatsku postavila Europska unija u Poglavlju 23. Uostalom, 2009. godine Europski sud za ljudska prava kao dio članka 10 Europske povelje o ljudskim pravima i formalno je priznao pravo na pristup državnim informacijama, za koje odgovaraju Vlada i Sabor.
No, što će sada biti od transparentnosti u koju se ova vlast tako grčevito zaklinje, dok javnost, poučena ranijim iskustvom, već strahuje kani li i ova garnitura s Markova trga skrivati neke svoje Planinske? I razmišlja li koliko će sve nas na kraju koštati troškovi i šteta koji proizlaze iz korupcije, neznanja i daljnjeg pada povjerenja građana u institucije države?
