Javna rasprava o ustavnim promjenama ipak je produžena, i to do 6. prosinca, odlučeno je na sjednici saborskog Odbora za Ustav, dio čijih se članova našao pogođen primjedbama da ''rasprava nije bila javna, nego tajna javna''.
Da je rok od jedva tjedan dana prekratak za kvalitetnu javnu raspravu o ustavnim promjenama, upozoravali su vladajuće više-manje svi, a glas je pustio čak i Ustavni sud. Doduše, dan prije no što je javna rasprava putem obrazaca na internetskim stranicama Sabora trebala završiti, a što je ujedno bio i dan za koji se Odbor za Ustav sjetio odraditi sjednicu na temu ustavnih promjena. Još i prije nego što je Ustavni sud ''šibnuo'' svoje izvješće usred sjednice na svoje internetske stranice, sudionici su svi redom nizali izraze žalosti zbog kratkoće javne rasprave.
Premda se tada, kao i ranije, Odbor za Ustav držao svoje teze da je nekoliko dana sasvim dovoljno i da se o svemu raspravlja još od srpnja, svega par dana kasnije raspravu je odlučio produljiti i to za još jedan pa će rasprava trajati 15 dana što je minimum za zakone propisan Kodeksom o javnom savjetovanju.
'Pozdravljamo ovakvu odluku, međutim, to se moglo napraviti i na samom početku. Ovo je prilika da se nauči kako se odnosi prema ustavnim i promjenama zakona i da to postane ustaljena praksa oko javnih rasprava. Ovo pokazuje i dobar put sazrijevanja naših političkih stranaka', kazao je Dragan Zelić, vanjski član Odbora i izvršni direktor GONG-a.
Produljenje javne rasprave pozdravio je i HNS-ov Goran Beus Richembergh, dodavši da se time daje vremena i onima koji se dosad nisu javili da pošalju svoje primjedbe Odboru za Ustav. Ali, komentirao je neizravno i izjavu koju je Večernjem listu dao drugi vanjski član Odbora za Ustav ustavnopravni stručnjak Branko Smerdel o „tajnoj javnoj raspravi“ o izmjenama Ustava.
„Ako je o ičemu javno bilo riječi u posljednjih šest mjeseci u Saboru i ako je o ičemu javnost imala što reći, onda je to baš pitanje promjene Ustava, a ovo je i prvi put da su mediji mogli sudjelovati u radu radne skupine. Mislim da to nije korektno da nam se s pozicije ustavno-pravnog stručnjaka docira na jedan neugodan i nekolegijalan način i volio bih da se to nije dogodilo“, poručio je Beus Richembergh.
„Čitav postupak promjena Ustava bio je transparentan i otvoren za sudjelovanje svakome zainteresiranome. Niti jedna faza postupka nije bila zatvorena za javnost i medije, koji su mogli snimiti i zabilježiti svaku riječ koja je izgovorena. Činjenica je i da je tematska sjednica odbora trajala gotovo tri sata i na njoj je iznijet čitav niz sugestija. Dokaz da javna rasprava nije bila zatvorena za javnost je i ova 61 stranica primjedbi koje je Odbor do danas zaprimio. Ovdje nije riječ o tajnoj raspravi, ovdje je riječ o vrlo širokoj mogućnosti da svatko tko je zainteresiran u tome sudjeluje i svačija riječ bit će razmotrena s dužnom pažnjom“, iskoristio je priliku nadovezati se predsjednik Odbora za Ustav SDP-ov Peđa Grbin.
Međutim, u svrhu otklanjanja bilo kakve sumnje da je riječ o tajnim pregovorima, Dragutin Lesar iz Hrvatskih laburista predložio je da se na web stranici Sabora objavi zapisnike sa sjednica radne skupine za izmjenu Ustava, a Grbin je kazao da će zapisnici biti priloženi prijedlogu Nacrta izmjena Ustava. Inače, ni današnjoj sjednici nisu nazočili HDZ-ovci u skaldu s odlukom da u radu tog radnog tijela neće sudjelovati dok Grbin njime predsjeda.
