"Legitimnost i tajnost ne idu zajedno, otvorena vlast znači odgovornost"

S obzirom na žilavu kulturu tajnosti u Hrvatskoj, mnoga su pitanja i izazovi pred Povjerenikom za informacije vezano uz punu primjenu Zakona o pravu na pristup informacijama, a o nekima od njih raspravljalo se i nakon uvodnoga dijela u nastavku konferencije „Povjerenik ni na nebu ni na zemlji“ održane u organizaciji GONG-a u Saboru.

Kako osigurati i iskoristiti novi institucionalni okvir za zaštitu prava na pristup informacijama? Je li moguće probijanje ugovorne zaštitne klauzule u kulturi poslovnih tajni? Koji su primjeri proaktivne objave podataka i što s njima? Zašto je važno  javne informacije objaviti u formatima jednostavnim za korištenje? – pitanja su na koja će u budućnosti odgovori uvelike ovisiti i o Povjereniku za informacije, a čiji se izbor, čini se, konačno bliži kraju.

U međuvremenu, ipak  valja osvijestiti i da ta osoba neće moći riješiti sve probleme vezane uz sferu javne komunikacije, kao i da nije sve samo i isključivop na njemu, nego i da građani trebaju preuzeti svoj dio obaveza, no nositelj svega ipak mora biti odgovorna politička vlast.

Veo tajne iza smokvina lista skriva neodgovornost

„Legitimnost i tajnost ne idu zajedno, a otvorena vlast mora biti u službi svih građana, i to ne samo u onom najužem dajelovanje, nego i kada riječ o odlukama vezanim uz gospodarstvo i kada je riječ o lokalnoj upravi“, istaknuo je Josip Kregar, nezavisni saborski  zastupnik.  Što se tiče efikasnosti i koliko košta Povjerenik, otvorenošću se uštedi toliko da Povjerenik mogao gotovo samostalno raditi neko vrijeme, ali ovdje se ne radi o nekom vremenu, nego o dugoročnom vremenu, napomenuo je Kregar te ukazao na pitanje odgovornosti.

„Ova i prijašnja vlast pate od neodgovornosti i nedostatka mehanizama kontrole spram onih koji donose odluke, a ne odgovaraju za njihove posljedice. Otvorenost vlasti je pretpostavka odgovornosti i zbog toga je vrlo potrebno da u ovom trenutku dobijemo, ne samo zakon u ruke, nego i osobu kojaće moći prstom pokazivati na sve ono što ne valja kada se ograničava i izbjegava primjenu zakona. To je, naime, pretpostavka jer nitko tko se nalazi pod pritiskom javnosti, ne može izbjeći odgovornost!“, naglasio je Kregar.

„Političke elite pristup informacijama smatraju remetilačkim faktorom što je predrasuda koja služi kao smokvin list njihove vlastite neodgovornosti“, dodao je Goran Beus Richembergh, HNS-ov saborski zastupnik, koji se osvrnuo i na pitanje poslovne tajne: „Vlada kultura poslovne tajne koja počiva na temeljnoj premisi da je poslovna tajna sve ono što takvim proglasi onaj koji ju postavlja iako postoje načela kojih se možemo pridržavati“.

Informacija i mogućnosti manipulacija nitko se ne odriče lako

 „Još sada su velom tajne obavijeni ugovori o Ini i T-HT-u jer kad je sve tajno, lakše se mulja. Kad nema društva, o svemu odlučuje politika, a tada je iluzorno govoriti o društvenoj građanskoj svijesti i bez nje politika lakše djeluje i lakše se dogovara iza kulisa pa je sasvim jasno da su u takvom društvu nedobrodošle institucije poput Povjerenika“, upozorio je Branko Vukšić, saborski zastupnik Hrvatskih laburista  - Stranke rada, predsjednik saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije. Ujedno je najavio da će Odbor sa sutrašnje sjednice Odboru za Ustav predložiti  imena  kandidata za Povjerenika.

„Birat će ga na kraju politika, a bitno je da to bude osoba koja ima sve potrebne reference da bi mogla raditi jedan jako težak posao i koja neće osjećati osobitu zahvalnost prema nikome osim prema građanima“, kazala je Jadranka Kosor, bivša premijerka i sadašnja nezavisna saborska zastupnica. „Nitko tko u političkom prostoru dođe na vlast, ne odriče se lako informacija jer onaj tko ima nadzor nad informacijama, njima može i manipulirati. Kako će parlament u konačnici postaviti, vidjet će se prilikom izbora osobe te donošenja proračuna, tada će se vidjeti prava potpora“, napomenula je Kosor.

Proračun će trebati omogućiti rad te institucije s čime se već kasni te dodatno ekipiranje Ureda Povjerenika jer on ne može raditi sam i trebat će mu dobri suradnici, dodala je izrazivši određenu bojazan da će tada uslijediti mnoge rasprave i podjele. Kosor, naime, smatra da bi bolje bilo da pred Sabor idu svi kandidati koji bi se i sami predstavili zastupnicima.

Alarm zvoni na uzbunu - sprega medijskih vlasnika i medijskih aktera

„Parlamentarizam u Hrvatskoj u sve je dubljoj i dubljoj krizi, a medijske slobode sve su više ograničene i sužene. Kada je u pitanju Povjerenik za informacije, on ne može napraviti čudo, pogotovo s obzirom na tipove vlasništva nad medijima i medijsku kulturu. Ljudi iz dana u dan postaju sve obespravljeniji i uskraćeniji za pravovremenu i točnu informaciju i zato je ova tema prava pristupa na informacije izuzetno važna“, istaknuo je Milorad Pupovac, SDSS-ov saborski zastupnik.

„Mediji su u funkciji vlasnika i kapitalate povremenoj sprezi s Vladom i institucijama vlasti što predstavlja ozbiljan problem, a ovo je prilika za Sabor da osvijesti tu činjenicu i da između kandidata i kandidatkinja, a mislim da oni koji su se prijavili i nisu pružili najbolju mogućnost izbora što je zabrinjavajuć znak da ljudi koji imaju kapacitete izbjegavaju ovakve stvari zbog loših iskustava, izabere najbolje od prijavljenih te je u tom smislu velika važnost i odgovornost na Odborima“, podsjetio je Pupovac.

Koliko je česta i nevjerojatna zloupotreba poslovne tajne, a o čemu smo već pisali, govorio je Siniša Gudlin, pomoćnik predstojnika, Ured vijeća za nacionalnu sigurnost, koji je ponovio da su „zatečeni“ odlukama lokalne uprave kada izvještaje o poslovanju komunalnih poduzeća označavaju kao tajne ili slučajem Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva gdje je evidentna apsolutna kriva primjena Zakona o tajnosti podataka.  

Glasnogovornici kao kineski zid

Povjerenik će na tom polju zasigurno imati posla, međutim, on neće moći riješiti sve, a na to je upozorila i Slavica Lukić, potpredsjednica Hrvatskog novinarskog društva, koja se posebno osvrnula na problem u komunikaciji s tijelima javne vlasti na svakodnevnoj razini. „Uvođenjem odjela za odnose s javnošću, koji su trebali unaprijediti komunikaciju novinra s tijelima javne vlasti, nismo dobili puno, a mislim da se sa sličnim problemima suočavaju i građani, naime, imamo samo privid transparentnosti“.

„Glasnogovornici inzistiraju na pisanoj komunikaciji u kojoj, ako i dobijete odgovor, najčešće je riječ o neupotrebljivoj informaciji, ali oni su svoju dužnost obavili, a novinarima se odrezala mogućnost usmene komunikacije s onima koji donose odluke. Žalim za onim vremenima kad me tajnica prespojila svojem šefu i kad sam mogla usmeno postaviti sva pitanja i na njih dobiti odgovore. Trebalo bi vratiti usmenu komunikaciju sa živim čovjekom“, kazala je Lukić, rekavši da su „glasnogovornici stvorili kineski zid“.  

„Hrvatska vlada od 2003. i bivšeg premijera u Vladi Ivice Račana nema redovite press konferencije, ukinula je to Vlada Ive Sanadera, lošu je praksu nastavila Vlada Jadranke Kosor i potom preuzela Vlada Zorana Milanovića i imamo samo tu praksu jednosmjernog komuniciranja onoga što ja želim kad želim i novinaru kojem želim“, upozorila je Lukić.

Umjesto takvog lažnog komuniciranja prema javnosti, svi bi novinari pod istim uvjetima trebali imati priliku postavljati pitanja premijeru i svim ministrima na redovitim  konferencijama za medije jer kako je i zaključila Lukić: „Obama i Merkel imaju takve konferencije i ja zaista ne mogu razumjeti zašto toga nema u Hrvatskoj i kako je to svima normalno?“

O šampionima i srateškim ciljevima – fokus treba biti na građanima

Da Povjerenik treba osigurati pritisak u smislju dijeljenja  informacija, istaknuo je i Darko Parić, „digitalni šampion“ i pomoćnik ministra uprave, inače Ministarstva koje se dosad posebno iskazalo na polju „open data“, odnosno otvorenih podataka, o važnosti kojih više možete pročitati ovdje, a i u nastavku rasprave istaknuta je važnost jakog i neovisnog Povjerenika za informacije te sprečavanje različitih zloupotreba, poput onih vezanih uz poslovnu tajnu.

„Bit ćete pravi šampion kada budemo imali pretražive baze podataka, bilo da je riječ o donacijama, strankama i tvrtkama, fizičkim osobama, koncesijama, koliko se puta tko sastao s premijerom i tako dalje“, poručio je Pariću Dragan Zelić, izvršni direktor GONG-a, koji je zaključak konferencije dao iz opće demokratske perspektive: „Vlada ako stvarno želi pokazati da je drugačija od drugih Vlada, mora nastaviti itekako ozbiljno raditi na zadovoljavanju ustavnog prava na informaciju. Vlada mora imati cilj da želi stvoriti aktivne, informirane i odgovorne građane, koji će sudjelovati u procesima donošenja odluka“.

„Ako Vlada to  želi, a nije sve u Zakonu o pravu na pristup informacijama, Vlada treba i omogućiti normalne uvjete rada novinarima, znači press konferencije, brifinzi s novinarima, ukidanje sramotnih sačekuša ispred zgrade Vlade, gotovo neljudskih uvjeta rada za novinare. Također, Vlada mora popraviti medijska pravila praćenja izbora, koja itekako  mogu utjecati na odluku birača kome će dati svoj glas, a koja su zastarjela i dovode do zasićenja medijskog prostora. Ona unose, rekao bih, namjerno kakofoniju u medijski prostorkako bi se biračima zgadila politika kao takva“.

„Važan je i Zakon o zaštiti zviždača, a posebno je važno što prije implementirati Građansko obrazovanje i odgoj za demokraciju i ljudska prava, to treba postaviti kao strateški cilj i implementirati kao osnovu osnova za potpuno ostvarivanje i jačanje aktivnih građana“.

Pročitajte:
PRAVO NA PRISTUP INFORMACIJAMA "Ne pitajmo samo što Povjerenik može učiniti za nas, nego i mi za njega"