Razina otvorenosti lokalnih proračuna vrlo je niska, a rijetke se lokalne jedinice trude građanima približiti proračun, dok se malobrojne od njih, ako ih uopće i imaju, mogu podičiti kvalitetnim internetskim stranicama, pokazala je studija Instituta za javne financije uz zaključak da je za bolju otvorenost lokalnih proračuna neophodna reforma sustava lokalnih jedinica.
Da bi se postiglo veću efikasnost javnih usluga i suzbilo korupciju, važno je da informacije budu dostupne jer ako građani raspolažu podacima o djelovanju države, povećava se kontrola nad vlašću što pozitivno utječe i na odgovornost vlasti prema građanima. Stoga su Katarina Ott i Mihaela Bronić s Instituta za javne financije te Miroslav Petrušić istražili koliko su građanima dostupne informacije o financijama, odnosno proračunima 20 županija, 127 gradova te 100 općina koje su poslužile kao uzorak od 429 koliko ih ukupno ima.
Najlošije stanje u općinama
Promatrano u postocima, stanje je najlošije u općinama, naime, gotovo 60 posto općina iz uzorka od njih 100 ima razinu otvorenosti nula što znači da na svojim internetskim stranicama nisu objavile niti jedan od dokumenata u vidu prijedloga proračuna, izglasanog proračuna i proračuna za građane. Kod županija i gradova prevladavaju one koje su objavile tek po jedan dokument. Izglasani proračun na svojim internetskim stranicama nije objavilo 40 posto županija, 25 posto gradova i 60 posto općina.
Važno je napomenuti da dio općina i gradova objavljuje izglasani proračun u županijskom glasniku, ali ne i na svojoj internetskoj stranici, no općine i gradovi koje na svojim stranicama imaju direktan link na proračun objavljen u lokalnom glasniku, tretirane su kao da ga objavljuju.
Neophodna reforma lokalne samouprave
U Studiji Instituta za javne financije, koju u cjelosti možete pročitati ovdje, zaključuje se da je za bolju otvorenost lokalnih proračuna neophodna reforma sustava lokalnih jedinica te čvršća suradnja Vlade i ministarstva financija sa zajednicom županija te udrugama gradova i općina u poticanju otvorenosti njihovih proračuna. Također je potrebna bolja kontrola otvorenosti proračuna lokalnih jedinica te napori samih jedinica da pravovremeno objavljuju proračunske dokumente i bitno poprave kvalitetu internetskih stranica.
Situacija bi trebala biti bolja i na državnoj razini jer bi proračuni trebali biti jednostavni, jasni i transparentni te relevantni i pravovremeni kako bi građani razumjeli političke i ekonomske odluke koje imaju znatan utjecaj na njihovu svakodnevicu te sudjelovali u njihovu donošenju.
Traži se politički sponzor
Premda je riječ o različitim, ali povezanim aspektima otvorenosti, da je situacija daleko od zadovoljavajuće, vidljivo je i iz istraživanja transparentnosti rada i otvorenosti tijela lokalne i regionalne samouprave, koje je proveo GONG u periodu rujan 2011. – veljača 2012. godine po drugi put, u suradnji s Udrugom gradova, a riječ je o istraživanju LOTUS (lokalna, odgovorna i transparentna uprava i samouprava).
Podsjetimo, rezultati LOTUS-a pokazali su da je čak 70 posto jedinica lokalne samouprave netransparentno, a samo je šest posto njih ostvarilo rezultate izrazite transparentnosti. Najvišu razinu transparentnosti pokazuju gradovi, najnižu općine, a županije su uglavnom transparentne. Rezultati su ukazali da je transparentnost prvenstveno pitanje političke volje i razumijevanja njezine važnosti i koristi za zajednicu, a manje financijskih i institucionalnih kapaciteta.
