U očekivanju formalne odluke Sabora, Zoran Milanović i Ranko Ostojić dobili su blagoslov Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, koji je dao povjerenje Milanovićevom prijedlogu da Ostojić, nakon odlaska Nevena Mimice kao povjerenika Europske komisije za zaštitu potrošača, bude novi potpredsjednik Vlade za unutarnju politiku, odnosno točnije za sigurnost i shengenska pitanja.
Uz jedan suzdržani glas, onaj laburista Dragutina Lesara, Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav s osam je glasova dao svoj blagoslov na imenovanje Ranka Ostojića za novog potpredsjednika Vlade, a dotični je bio i prvi na kojemu je okušan novi Poslovnik Sabora. Podsjetimo, prema «friško» usvojenim pravilima, na «saslušanje» pred Odborom za Ustav ubuduće će, ako je riječ o promjenama tijekom mandata, dolaziti kandidati za potpredsjednika koji nemaju određen djelokrug rada te ministri bez portfelja dok će ostali kandidati za ministre svoje «rešetanje» prolaziti na odborima zaduženima za određena ministarstva, a konačna će odluka samo formalno biti donesena glasovanjem u sabornici.
Poimanja «iscrpljenog» premijera o uravnoteženosti
«Dosad je bilo nemoguće da kandidati za ministre odgovaraju zastupnicima. Moja uloga je ovime iscrpljena, vi ćete reći zadovoljavaju li vas ili ne njegovi odgovori. Radi se o čovjeku koji ima veliko političko i upravno iskustvo. Ulazak Republike Hrvatske u Shengen, kao predsjednik Vlade i političar kažem da je to jedan od glavnih razloga da ga predložim na ovu dužnost. Vlada ostaje na razini četiri potpredsjednika Vlade što je, smatram, uravnotežen broj», kratko je prozborio premijer Zoran Milanović, koji se zbog novih pravila ukazao na sjednici Odbora za Ustav što je izazvalo različite proceduralne i organizacijske zaplete, od kojih je najproblematičnije nekima bilo to gdje je tko i zašto sjeo, a drugima otežano novinarsko praćenje sjednice Odbora.
Nakon što je premijer izrekao spomenutih nekoliko rečenica pa potom smatrajući, kako reče, time «iscrpljenom svoju ulogu», krenuo dalje napustivši sjednicu Odbora, zastupnici su, ali samo članovi Odbora, premda su pravo prisustvovanja imali svi njihovi parlamentarni kolege, ali ga iz već poznatih razloga, čini se, nisu imali volje iskoristiti, dok su neki, vrlo rijetki, poput Jadranke Kosor samo slušali, krenuli postavljati pitanja Ostojiću.
«Kako susjedi iz BiH od ulaska Hrvatske u Europsku uniju mogu prelaziti naše granice?», upitala je stranačkog kolegu Ostojića
«Stremi li Hrvatska policijskoj državi?»
Posve su druga pitanja zaokupljala laburista Branka Vukšića, kojega muče brige slične onima pojedinih civilnjaka, naime, s obzirom da je Ostojić ne samo ministar unutarnjih poslova, nego i koordinator Savjeta za nacionalnu sigurnost, upitnna je činjenica da će «čovjek iz sigurnosnog sustava, kontrolirati i civilni sektor. Takvi primjeri rijetko su viđeni u demokratskim sustavima. Jedini 'svijetli' primjeri takvog preklapanja su oni u Rusiji i Srbiji – znači uzori su nam Vladimir Putin i Ivica Dačić. Kako ćete obavljati te dvije funkcije - je li civilni sektor ugrožen i stremi li Hrvatska policijskoj državi?»
Ostojić je Vukšića podsjetio na formalnu razliku u pogledu u toga da su Putin i Dačić premijeri, a on to «baš i nije, nego je kandidat za potpredsjednika Vlade». «Ministar unutarnjih poslova politička je funkcija, ne upravlja represivnim sustavom i ministar nije taj koji zapovijeda policijom. Što se tiče Savjeta, radi se o koordinaciji jer i dalje postoje ravnatelji agencija, a i ova pozicija potpredsjednika je opet uloga koordinacije, a ne zapovijedanja», zaključio je Ostojić, kojega je Lesar, budući da mu nije odgovorio na dobar dio pitanja vezanih uz sve ono za što je Lesar predmnijevao da je u opisu Ostojićeva posla kao potpredsjednika Vlade za unutranju politiku, nazvao «potpredsjednikom za Shengen».
Na tom je tragu, uostalom, Ostojić odgovorio i vanjskom članu Odbora i izvršnom direktoru GONG-a Draganu Zeliću, koji ga je zatražio da navede tri prioriteta u daljnjem radu, naznačivši pritom da se odredi je li među njima i «zaboravljena» reforma javne uprave, na što se iz Ostojićeva odgovora u kojem je formalno spomenuo da je to jedna od zadaća, dalo zaključiti da će u zapećku i ostati. Naime, Ostojić se i opet usredotočio na ponavljanje da će mu najvažniji segment u njegovom radu biti ispunjavanje kriterija za ulazak Hrvatske u Schengen, dok će u dijelu unutarnje politike biti zadužen za pravosuđe i unutarnje poslove.
