Mladi u Hrvatskoj su dosta apolitični, a njihova participacija u životu zajednice je dosta niska dok su im stavovi konzervativniji od onih starijih generacija, no put ka promjeni te situacije jest građanski odgoj i obrazovanje, istaknuto je na konferenciji "Znam, razmišljam, sudjelujem: građanski odgoj i obrazovanje", održanoj u Vodicama u sklopu projekta Novo doba ljudskih prava i demokracije u školama u organizaciji Centra za mirovne studije u suradnji s Mrežom mladih Hrvatske i GONG-om.
Građanski odgoj i obrazovanje može udaljiti mlade od političke apatije i demokratskog deficita, kazao je Ante Martić iz Ministarstva socijalne politike i mladih, istaknuvši da Ministarstvo izrazito podržava ovaj projekt i sve udruge koje su dugo vremena mijenjale ono što je nedostajalo u sustavu.
Za nastavak suradnje s civilnim sektorom, posebno zbog manjka svojih kapaciteta spremna je Agencija za odgoj i obrazovanje, čiji je ravnatelj Vinko Filipović istaknuo nadu da će Agencija u svim svojim kapacitetima moći uložiti daljnje kvalitativne i kvantitativne napore u uvođenju građanskog obrazovanja.
Ono je put prema društvu više slobode i dugoročno može donijeti boljitak cijeloj Hrvatskoj te odgojiti bolje donositelje odluka, a ovaj je eksperimentalan program iznimno važan zbog dragocjenih iskustava, materijala i podataka koji će proizaći iz istraživanja, naglasio je resorni ministar Željko Jovanović.
Mladi u vremenu krize
Da je politika na marginama interesa mladih, pokazalo je recentno istraživanje „Mladi u vremenu krize“, koje analizira stavove i ponašanja mladih (2013., IDIZ i Friedrich Ebert Stiftung, Ilišin, Bouillet, Gvozdanović, Potočnik), a koje je predstavila dr.sc. Dejana Bouillet. Istraživanje je rađeno na uzorku mladih od 14 do 27 godina, od čega je 50,8 posto bilo muških i 49,2 posto ženskih ispitanika i ispitanica. Teme kojima se bavila u ovom izlaganju su socijalno povjerenje, vrijednosti i politički stavovi, a, a socio-profesionalni status ispitanika je određujući uzorak za ovu konferenciju, dakle, riječ je o učenicima.
Oni čine skupinu mladih s najnižom razinom političke osviještenosti, izrazito niskom razinom participiranja u volonterskim aktivnostima i s izrazito malim interesom za svakodnevna politička zbivanja te su u stavovima često retrogradniji i konzervativniji od ostatka opće populacije. Od onih koji volontiraju nitko nije kao razlog volontiranja naveo rješavanje konkretnih problema u zajednici, a tematiziralo se i pitanje mogu li se ove zapreke prebroditi uvođenjem građanskog odgoja i obrazovanja.
Škola za život, a ne za tržište
U pristupu građanskom odgoju u nekoliko se dimenzija može govoriti o sveobuhvatnosti, i to najviše o sadržaju, a o čemu je govorila dr. sc. Vedrana Spajić Vrkaš, koja je istaknula da imamo sveobuhvatni pristup koji premašuje u teoriji i u praksi neke pristupe u zapadnim državama. Stručno usavršavanje jedna je od najvećih boljki programa na kojoj će se najviše morati poraditi, uz ostalo i uvođenjem kolegija na nastavničke fakultete što je nužno za sustav osiguranja uvođenja i kvalitete provođenja građanskog obrazovanja, kao i na ključnoj stvari - osiguravanju institucionalne podrške
Osim uvođenja na fakultete, zagovara se osnivanje Sveučilišnog centra koji bi izrađivao interventne programe za nastavnike, roditelje, ravnatelje, a unutar njega bi bio javni, vladin i civilni sektor – pedagoško-pravna klinika kao potpora školama. Nadalje, potrebno je poboljšati dio o ljudskim pravima, a učenik se promatra kao nositelj prava i odgovornosti u određenoj zajednici – primarno u razredu i školi. Svaki učenik treba znati svoja prava, ali i odgovornosti unutar školske zajednice, kasnije i šire zajednice u vidu Hrvatske i EU. Osim samog sadržaja kurikuluma, bitan je i način uvođenja građanskoga obrazovanja u škole jer je potrebno izgrađivati demokratsku strukturu zajednice, a želja je razviti građansku svijest o pravima i odgovornostima s time da škola treba učiti za život, ne za tržište.
Što nudi edukatalog.info?
Anamarija Sočo iz MMH predstavila je on-line katalog neformalnih obrazovnih programa, koji možete pogledati na stranici www.edukatalog.info, a koji na jednom mjestu objedinjuje sve informacije o programima koji se nude na lokalnoj razini i otvoreni su za škole. Katalog je nastao nakon savjetovanja s brojnim dionicima tijekom kojeg su prikupljeni sljedeći indikativni podatci: 93 posto ispitanih udruga provodi programe i aktivnosti neformalnog obrazovanja; 90 posto iz područja srodnih građanskog odgoja i obrazovanja, čak 77 posto surađuje s školama, a samo 19 posto programa je na neki način certificirano.
Da je potrebno roditelje u rad škola što se sada događa minimalno odnosno isključivo kad djeca imaju problem, istaknula je Eli Pijaca Plavšić iz Foruma za slobodu odgoja, dodavši da je važno učenicima dati mogućnost iskustvenog učenja kroz već postojeće aktivnosti demokratskog odlučivanja u školi, dok je u narednom periodu ključno da svi koji mogu doprinijeti uvođenju građanskog obrazovanja u škole zajedno sjednu i osmisle na koji način postići kvalitetan prijenos ovih sadržaja na učenike.
