Premda bi donošenje zakona po hitnom postupku trebala biti iznimka, a ne pravilo, sudeći prema Prijedlogu novog Poslovnika Sabora, čini se da se te prakse neće biti moguće tako skoro otarasiti, kao što ni u nekoj bližoj budućnosti ne treba očekivati da saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost kao i ostali Odbori dobije vanjske članove, čulo se na sjednici Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav koji je podržao Konačni tekst prijedloga Zakona o suradnji Sabora i Vlade u europskim pitanjima te prijedlog novog saborskog Poslovnika.
Uz već ranije spominjane izmjene u Konačnom tekstu prijedloga zakona, o kojima su članovi Odbora raspravljali dan ranije, dobra je vijest i da će mogućnost uvida u bazu dokumenata EU putem saborske e-doc baze imati i šira zainteresirana javnost.
Međutim, kada je riječ o novom saborskom Poslovniku, razloga za zadovoljstvo ima nešto manje budući da se, a o čemu je govorio vanjski član Dragan Zelić, izvršni direktor GONG-a, negdje u izmjenama prijedloga izgubilo detaljnije obrazloženje koji su to slučajevi kada zakoni idu u hitnu proceduru.
Sada se, naime, navodi da je riječ o „osobito opravdanim razlozima“ što je prilično široka „definicija“, koja bi mogla rezultirati nekvalitetnim zakonima, na što je predsjednik Odbora SDP-ov Peđa Grbin kazao da je do promjene došlo na prijedlog SDP-a i HDZ-ove Ane Lovrin kako bi se, izbjeglo možda i nategnuto podvlačenje donošenja zakona pod pojedine odredbe u vezi hitne procedure.
I dok će Odbor za vanjsku politiku ipak ubuduće imati i vanjske članove, kao i drugi saborski odbori, iznimka ostaje Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, i to zbog , kako je kazao Grbin, njegove specifičnosti.
Konačnu odluku o prijedlozima zakona o suradnji u EU poslovima te Poslovniku donijet će zastupnici na plenarnoj sjednici, a na snagu trebaju stupiti 1. srpnja ove godine.
