Saborska oporba prozvala je danas vladajuće da joj novim Poslovnikom žele ograničiti pravo govora u Saboru, a zaštititi izvršnu vlast, prije svih premijera i ministre.
Novi bi poslovnik, kaže Dragutin Lesar (HL) trebalo preimenovati u "poslovnik o zaštiti lika i djela premijera i ministara, te kastriranju oporbenih klubova i zastupnika". Slično razmišlja i Ivan Šuker (HDZ) koji većinu proziva da oporbi želi ograničiti pravo govora u Saboru, a Vladi dati veća prava od zastupničkih.
Suprotno je gledište Kluba SDP-a, u čije ime Nenad Stazić kaže da predloženi Poslovnik donosi dobru ravnotežu između demokratskog prava oporbe da djeluje u Saboru te onemogućavanja manjine da terorizira većinu i cijelu javnost. Lesar pak napada ideju da se, kad mandatar za sastav Vlade predstavlja program i kandidate za članove Vlade, može raspravljati samo o programu, ne i o kandidatima. Kritičan je i prema nakani da se kod naknadnog imenovanja ministra raspravlja samo u nadležnom odboru, ne i u Saboru, koji bi samo glasovao.
«State of Nation» hrvatskog premijera
Spomenuto rješenje kritizira i Davorin Mlakar (HDZ), prigovarajući da se time izbjegava osnovna funkcija Sabora – da na plenarnoj sjednici odlučuje o članovima Vlade, njihovim planovima, profesionalnim značajkama. Mlakar primjećuje da je izvješće o stanju države, koje bi jednom godišnje s izvješćem o radu Vlade podnosio premijer, odlika predsjedničkih i polupredsjedničkih, ne i parlamentarnih sustava, kakav je hrvatski.
"Premijer ne želi dolaziti u Sabor i slušati kritiku Vlade. Želi jednom u godini dana, kao Obama, stati ispred zastave i grba i održati nešto što se u Americi zove 'state of nation'. Dakle, reći nešto o stanju nacije na što mi nećemo moći replicirati. To je jednostavno sveto pismo koje je rekao kancelar i ništa drugo. To piše u ovom Poslovniku", replicirao mu je laburist Nikola Vuljanić.
Stazić (SDP) naglasak stavlja na bolju organizaciju saborskog rada, poziva se na iskustva europskih parlamenata u kojima se, kad se usvoji dnevni red odredi trajanje po pojedinoj točki, pa vrijeme podijeli po klubovima, ovisno o snazi. SDP smatra kako bi to trebalo urediti na način da Predsjedništvo Sabora određuje vrijeme i da u to vrijeme koje otpada na klub ulaze i replike i odgovori.
To bi, uvjeren je Stazić, djelovalo i demokratski jer se "ne bi moglo dogoditi da neki klub koji ima podršku šest posto biračkog tijela uzima 60 posto vremena" odnosno da manjina terorizira ne samo većinu u Saboru, nego i ukupnu javnost. Kad već o tome govorite, upravi ste Vi u prošlom sazivu bili prvak u tom teroru, odgovorio mu je Lesar.
Glede replika, Stazić primjećuje da se koriste i unutar vlastitog kluba i time gube smisao. Dužnost nam je svima brinuti o dostojanstvu Sabora, rekao je. Podanički mentalitet većine ono je što najviše narušava to dostojanstvo, ne ono što se raspravlja, uzvratio je Branko Vukšić (HL).
Oporbu brine produženje rokova vezanih uz interpelacije Vladi, zanima ju zašto se, umjesto jednog, uvodi više potpredsjednika odbora, predlaže da na istoj sjednici zakon ne može proći oba čitanja, da se dnevni red dopunjuje tek kad se iscrpi postojeći.
Što donosi novi Poslovnik Sabora?
Novi Poslovnik, koji uređuje djelovanje Sabora u europskim poslovima te donosi više novina u odnosima izvršne i zakonodavne vlasti, našao se danas u prvom čitanju pred saborskim zastupnicima.
Predložio ga je Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav, a planirano je da na snagu stupi 1. srpnja, dakle za 15-ak dana. Jedna od novosti koju donosi je godišnje premijerovo izvješće o stanju u državi i radu Vlade. Bilo bi to usmeno izvješće o kojemu bi raspravljali samo klubovi, ne i zastupnici pojedinačno, a premijer bi ga podnosio na početku drugog redovitog zasjedanja Sabora, dakle u rujnu.
Mijenja se postupak naknadnog imenovanja pojedinog člana Vlade, primjerice ministra - u tom slučaju o kandidatu raspravljaju samo nadležni saborski odbor ili više njih na zajedničkoj sjednici, ne i sam Sabor u kojemu se samo glasuje.
Novi Poslovnik uređuje i djelovanje Sabora u europskim poslovima, s obzirom da 1. srpnja Hrvatska pristupa EU. Odbor za europske poslove, koji se osniva, postat će središnje tijelo za europske poslove Sabora, osobito u postupku nadzora nad djelovanjem Vlade te u postupku provjere poštovanja načela supsidijarnosti.
Uz predsjednika i dva potpredsjednika - po jednog iz pozicije i opozicije, Odbor će imati 14 članova, a moći će imenovati i šest vanjskih. Planira se i širenje djelokruga nekih odbora. Tako bi, primjerice, Odbor za zakonodavstvo dobio zadaću donijeti jedinstvena metodološko-nomotehnička pravila za izradu akata koje donosi Sabor.
Promjene zakona i hitni postupci
Planira se i stati na kraj praksi mijenjanja i dopunjavanja zakona po dvadesetak puta, nakon čega je nemoguće utvrditi koja su rješenja na snazi. Sabor će, tako, moći "narediti" predlagatelju da umjesto izmjena i dopuna izradi cjelovit tekst zakona, posebno ako se radi o korijenitim promjenama važećeg zakona.
Poslovnik nudi rješenja za koja se vjeruje da će ubrzati rad i osigurati red na saborskim sjednicama. O primjeni hitnog postupka odlučivat će se samo ako zastupnik iznese primjedbu, a u suprotnom smatrat će se da je prijedlog prihvaćen. Opomenu s oduzimanjem riječi zastupnik će dobiti ako vrijeđa vjerske i nacionalne, ali i druge zajednice, spolne, rodne i druge skupine.
Po novom Poslovniku, sve službene materijale i dokumente zastupnici će dobivati u elektroničkom obliku, a tek uz poseban zahtjev i u pisanom. Nestaje obveza dostave Narodnih novina svakom zastupniku, a glasilom Sabora smatrat će se njegova internetska stranica. Važeći saborski Poslovnik donijet je 2000. i od tada je mijenjan osam puta.
Mumije, dječje torbe i Sjeverna Koreja
Oporbeni zastupnici i u pojedinačnoj su se saborskoj raspravi usprotivili poslovničkom rješenju po kojem neće moći replicirati na premijerovo izvješće o stanju u državi i radu Vlade, nazivajući ga antidemokratskim i "dostojnim Sjeverne Koreje".
Laburist Branko Vukšić uvjeren je da se takvim poslovnikom želi ukinuti opoziciju. „Ako nemamo pravo replicirati, premijer se ne treba ni obraćati Saboru. Ako tu moram sjediti kao mumija, ja ga prvi neću slušati. Radije ću otići na kavu“, poručio je Vukšić.
Na ograničavanje govora zastupnika žali se i HDSSB-ov Zoran Vinković. „Sjećam se kada sam gospođi Kosor nosio onu dječju torbu i to je tada bilo zanimljivo. Sad neću smjeti upitati premijera ni kako je, sat vremena nakon njegova govora u Saboru“, rekao je Vinković.
Đurđica Sumrak (HDZ) kazala je, pak, da je predloženi poslovnik dostojan Sjeverne Koreje. „Sve više dobivamo konture Poslovnika kao da ih je pisao Kim Il Sung, taman za njega. Sat vremena govori, a oni svi kliču i bacaju se ničice, ništa ne prigovaraju“, rekla je Sumrak.
Nezavisna zastupnica Jadranka Kosor predloženi poslovnik smatra ustavno dvojbenim, jer se premijer i ministri biraju u Saboru. Usprotivila se prijedlogu da o naknadnom imenovanju pojedinog člana Vlade ne raspravlja saborski plenum, već odbori. „Zašto bi jedan kandidat za ministra govorio pred odborima, a ostali pred saborskim plenumom? Živimo u sustavu parlamentarne demokracije i svi ministri moraju biti izabrani po istoj proceduri“, kazala je Kosor, a vladajuće je, kao bivša premijerka, poučila da premijeru u Hrvatskom saboru ne treba posebna zaštita. „Premijera nitko ne treba štititi i braniti u Saboru. On se mora braniti sam, svojim radom, kompetencijom i znanjem“, rekla je Kosor.
Prigovore oporbe odbacio je predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, Peđa Grbin (SDP). „Godišnjeg izvješća predsjednika Vlade do sada nije ni bilo. On se tijekom cijelog mandata mogao pojaviti samo na aktualnom prijepodnevu i ne odgovoriti ni na jedno pitanje. Ovim se uvodi obveza da jednom godišnje upozna Sabor i javnost o radu Vlade u zadnjih godinu dana i stanju u državi. Nakon toga će se voditi rasprava u kojoj će sudjelovati sve političke grupacije. Ne vidim kako se uvođenjem jednog novog instituta guši demokracija“, kazao je Grbin.
Ništa spornog ne vidi ni u raspravi o kandidatima za ministre na odborima, umjesto na saborskom plenumu. Naglasio je da će svi zainteresirani zastupnici moći sudjelovati u tim sjednicama, koje će biti otvorene za javnost, i postavljati pitanja kandidatima.
