Slaba učinkovitost pravosuđa i visoki stupanj percepcije korupcije u javnoj upravi uzrokuju zabrinutost, a za uspješno provođenje ulaganja koja sufinancira Europska unija bit će iznimno važno jačanje upravnih kapaciteta, upozorila je Europska komisija u analizi Ekonomskog programa Hrvatske za 2013. godinu, koja je prvi put, doduše, neslužbeno, sudjelovala u Europskom sesmestru.
S obzirom da Hrvatska još nije punopravna članica EU, za razliku od drugih članica nije dobila ove godine obvezujuće ekonomske preporuke, ali upozorenja EK nastale u proceduri ekonomskog nadzora poznatoj i kao Europski semestar valja shvatiti ozbiljno. Pogotovo kada je riječ o smanjenju administrativnog opterećenja i oživljavanju ulaganja te učinkovitosti pravosuđa i reformi javne uprave.
EK osvrnula se na planove nadležnih tijela koja namjeravaju do kraja 2013. donijeti Zakon o strateškim investicijskim projektima, kojim bi se trebalo uvesti ubrzani administrativni postupak za ulaganja od strateške važnosti. Sam cilj po sebi nije sporan, međutim, prvotni i zasad jedini prijedlog ovoga zakona doživio je salve kritika na domaćem terenu, ali zabrinuo i Europski parlament. EK u svojoj ocjeni navodi da bi „ova mjera mogla biti dobra jer bi se njome osigurao usredotočeni pristup, no postoji rizik stvaranja nejednakosti između „strateških” i ostalih ulagača. Pojednostavljivanje administrativnih postupaka za sve dionike bio bi najbolji pristup“.
(Ne)Učinkovitost pravosuđa
„Unatoč nedavnim poboljšanjima u pogledu učinkovitosti pravosuđa i dalje se bilježi veliki zaostatak neriješenih predmeta u građanskim i trgovačkim predmetima. Posljednjih godina zabilježena je bolja stopa rješavanja sudskih predmeta. Na primjer, stopa rješavanja ovršnih predmeta u 2010. iznosila je 93,7 posto dok se broj ovršnih predmeta u prvih šest mjeseci u 2012. povećao za oko pet posto“.
„Međutim, sudski postupci u građanskim predmetima i dalje dugo traju u usporedbi s većinom država članica EU-a. Nedostaci u funkcioniranju pravosudnog sustava negativno utječu na povjerenje građana i poduzeća u javne institucije te tako opterećuju hrvatsko poslovno okruženje“, također je upozorila EK. Na ovom bi polju trebalo očekivati poboljšanja s obzirom da je i ministar pravosuđa Orsat Miljenić nedavno izrazio svijest o ovome problemu, kazavši da „postoji poveznica, pokazuju istraživanja na europskoj razini, između lošeg pravosuđa i kao posljedice loših ekonomskih rezultata“.
Modernizacija javne uprave
Premda je Hrvatska poduzela važne korake u cilju unaprjeđenja javne uprave, ima prostora za daljnji napredak u pogledu profesionalizacije, učinkovitosti, transparentnosti i usmjerenosti prema građanima, a snažan politički angažman važan je preduvjet uspješne provedbe reforme, poručila je EK kazavši da „unatoč značajnim naporima, čini se da u Hrvatskoj korupcija u javnoj upravi uzrokuje zabrinutost“
„Iako je utvrđen pravni i institucijski okvir borbe protiv korupcije, i dalje najviše zabrinjava njegova provedba. Još ima prostora za unaprjeđenje mehanizama prevencije koji se odnose na sukobe interesa, otkrivanje potencijalno nezakonito stečene imovine javnih dužnosnika te učinkovitost kontrolnih mehanizama unutar javne uprave uključujući i javnu nabavu. Još uvijek su problem i politizacija javne uprave i nadzor državnih poduzeća. Izazov će biti i osigurati učinkovito i pravodobno korištenje sredstava iz EU fondova“, navodi EK u svojem radnom dokumentu.
„Hrvatska je uspjela dokazati da ispunjava uvjete za oslobođenje od prethodnih kontrola svih komponenti pretpristupnog programa (IPA). Međutim, kapaciteti upravljanja i iskorištavanja znatno većeg broja projekata koji se financiraju sredstvima iz fondova EU ovise o daljnjoj uspostavi učinkovite i snažne javne uprave, završetku investicijskih strategija i pripremi značajnog broja visokokvalitetnih i zrelih projekata kojima će se omogućiti brzi napredak u povlačenju sredstava“.
Mogućnosti tržišta rada ozbiljno neiskorištene
„Država je već počela zapošljavati stručno osoblje i osnivati radne skupine za izradu strategija u pogledu strukturnih reformi i ulaganja u prioritetnim područjima kohezijske politike. Međutim, još uvijek nije uspostavljen potpuno operativan sustav upravljanja, praćenja i vrednovanja sredstava iz fondova EU-a. Zbog toga se mogu ugroziti kapaciteti apsorpcije sredstava ili može doći do monetarnih korekcija koje će imati negativan učinak na proračun“, upozorava EK.
Analizirajući financijski sektor zaključuje da je gospodarstvo opterećeno velikim udjelom loših kredita, a premda su banke dobro kapitalizirane, osjetljive su na financijske strategije matičnih institucija. Tržište rada je, kažu, nefleksibilno, a otpuštanja složena i skupa što obeshrabruje otvaranje radnih mjesta i u konačnici stvara sivu ekonomiju koja iznosi do 40 posto BDP-a, zbog čega EK zaključuje da su mogućnosti tržišta rada u Hrvatskoj ozbiljno neiskorištene.
