Mladi i oni nešto stariji, srednjoškolci, djedovi i unuci, svi oni željeli su vidjeti kako iznutra izgleda Hrvatski sabor što su im omogućili Dani otvorenih vrata, manifestacija koja je danas održana po prvi put u spomen na Dan Hrvatskoga sabora 30. svibnja, datum kada je 1990. konstituiran prvi višestranački Sabor.
Prvi građani pred saborska su vrata stigli prije devet sati, sat prije službenog otvaranja. S približavanjem podneva zanimanje je raslo, a s njim i red na Markovom trgu, pa su u Saboru odlučili povećati broj građana po "vođenim skupinama" - zahvaljujući tome do 13 sati čak 450 građana prošlo je saborskom zgradom.
Među njima bili su i Anđelko i Tea, kojima je Sabor "prvi susjed" - žive, naime, na Gornjem Gradu. Nikad dosad nisam bio u Saboru, a susjedi smo, kaže Anđelko i priznaje kako je pasionirani pratitelj saborskih zasjedanja.
Posebno pamti prvo zasjedanje, ono od 30. svibnja 1990. godine, a od događaja ističe "torbu malog Bobetka", kojom je zastupnik Ivan Bobetko (HDZ) početkom 90-ih u sabornici gađao zastupnika Radoslava Tanjgu.
I Predrag je po prvi put u Saboru i također redovito pratiti njegov rad. Živciraju ga zastupnička prepucavanja, verbalni ispadi. Zato mu je, objašnjava od svih saborskih predsjednika najbolji bio akademik Vlatko Pavletić, jer je "bio staložen i nije dozvoljavao da zastupnici rade što hoće".
"Priprema za zastupnike od malih nogu"
Šibenčanin Ante poveo je unuke Bruna (7) i Petra (2) i u zafrkanciji kaže da ih "od malih nogu priprema za zastupnike". U Saboru je bio i prije, a sad se želio prošetati i s unucima.
Napad zrakoplova JNA na Banske dvore, zgradu na drugoj strani Markova trga (7. listopada 1991.), zasjedanje Sabora u zgradi Ine u Šubićevoj (8. listopada 1991.), dani su kojih se Ante posebno sjeća, sve ostalo je, kaže, manje-više bilo uobičajeno. Zasjedanje u Šubićevoj pamti i Mijo iz Kostanja, pored Omiša.
Uz Zagrepčane, Sabor su razgledali i građani iz drugih mjesta. Varaždinac Marko došao je sa sinovima, priznaje da im prva adresa nije bio Markov, nego Jezuitski trg i izložba Pabla Picasa. Ipak, zadovoljni su što su čuli i vidjeli djelić saborske povijesti, baš kao i Karlovčanka Ana, koja je u Zagreb, također, došla zbog Picasa. Prošle godine oko 15 tisuća građana posjetilo je Sabor.
Uredi u kojima zasjedaju radna tijela, Banska soba, dvorane Ante Starčevića i grofa Draškovića, Mala vijećnica u kojoj je zasjedao Županijski dom, Velika vijećnica u kojoj se održavaju zasjedanja, otvorili su svoja vrata građanima, koji su "uživo" mogli vidjeti brojne umjetnine u tim prostorima, čuti zanimljive povijesne priče.
Starčevićevu dvoranu tako, rečeno im je, krasi velika slika (240X460 centimetara) "Zasjedanje Sabora" na kojoj je umjetnica Jadranka Fatur zabilježila trenutak u kojem prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman proglašava "Božićni Ustav".
Tko za "saborski vritnjak" znade još?
Reprezentativnu Bansku sobu, kroz čija vrata predsjednik Sabora dolazi na plenarnu sjednicu, krasi kristalni venecijanski luster koji je Saboru darovao grof Eltz iz svoje privatne zbirke, Velika vijećnica obnovljena je uglavnom donacijama hrvatske dijaspore, saborski zapisnici datiraju od 1861. godine, neke su od zanimljivosti koje su građani imali prilike čuti i vidjeti.
Rijetki od njih znali su za "saborski vritnjak", događaj od 5. listopada 1885. kada je pravaški zastupnik Josip Gržanić, nakon verbalnog sukoba između zastupnika Davida Starčevića i bana Khuena Hedervaryja, izgurao bana iz dvorane "nogom u stražnjicu. Gržanić i Starčević osuđeni su na tri mjeseca zatvora i oduzeta su im građanska prava, kazna im je kasnije prekvalificirana u prekršaj i produžena na šest mjeseci.
Srebrna čizmica, koja podsjeća na taj događaj koji je Gržaniću i Starčeviću donio veliku popularnost u hrvatskoj javnosti, izložena je danas u Saboru.
Dani otvorenih vrata kao tradicionalna manifestacija
S jednom od skupina građana razgovarao je predsjednik Sabora Josip Leko i najavio je kako bi Dani otvorenih vrata, s obzirom na iskazano zanimanje, mogli postati tradicionalna manifestacija. Građanima bi, uz to, trebalo omogućiti da razgovaraju i sa zastupnicima, smatra Leko.
Uvjeren je da bi to stvorilo međusobno povjerenje, ali i rodilo neke nove ideje. Prazne zastupničke klupe, zašto predsjednik nije oštriji prema "neposlušnim" zastupnicima, kad će se živjeti bolje, neka su od pitanja građana. Leko je građanima pojasnio kako zastupnici ne rade samo na plenarnoj sjednici, nego i u odborima te na terenu.
Postoje opravdani i neopravdani izostanci, postoje zastupnici koji rade, ali se ne vide, kao i oni koji ne rade i opet budu izabrani. Vi ste oni koji o tome trebaju razmisliti na izborima, poručio je Leko.
