"Politička misao" FPZ-a bilježi pola stoljeća izlaženja

11. svibnja 2013.

Časopis "Politička misao" zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti (FPZ), najstariji politološki časopis u Hrvatskoj, nekadašnjoj Jugoslaviji i cijeloj tadašnjoj socijalističkoj Europi, obilježava pola stoljeća neprekinutog izlaženja. 

"Rijetko je naći politološki časopis u svijetu (a naročito izvan britanskog i američkog akademskog kruga) s tako dugom poviješću", istaknuo je za Hinu novi glavni i odgovorni urednik "Političke misli" Dejan Jović.

Podsjećajući da je časopis pokrenut odmah s osnivanjem FPZ-a 1962. godine, Jović napominje kako je njegov prvi broj izašao 1964. godine, a u ovoj su godini ušli u pedesetogodišnjicu njegova izlaženja objavljivanjem prvog broja u 50. svesku.

"Časopis je izlazio bez prekida, a trenutno izlazi u četiri broja godišnje na hrvatskom jeziku, te još jedan broj na engleskom (kao broj 5). Englesko izdanje pokrenuto je 1995. godine, pod naslovom Croatian Political Science Review", kazao je Jović izrazivši želju za češćim izlaženjem časopisa na engleskom jeziku.

Navodi da je "Politička misao" glavni politološki časopis u Hrvatskoj u kojem se objavljuju tekstovi iz svih grana politologije, ali je otvoren i za srodne discipine. Pri tome, u iduće četiri godine veći fokus planira se staviti na analiziranje hrvatske politike u globalnom kontekstu, te postići da časopis bude središnja referentna publikacija za studiranje hrvatske politike i društva - u globalnim okvirima. Također, časopis je otvoren i prema politolozima izvan Hrvatske, a svim zainteresiranima dostupan i u e-obliku preko portala hrvatskih znanstvenih časopisa - Hrčak, gdje se nalazi među prvih deset akademskih časopisa po čitanosti.

Navodeći da je od ovogodišnjeg prvog broja dizajn "Političke misli" ponešto moderniziran uz zadržavanje glavnih elementa tradicije, Jović je podsjetio i na bivše glavne urednike časopisa - Leona Gerškovića (1964- 65), Antu Fiamenga (1965-69), Ivana Babića i Antu Marušića (1969-74), Radovana Vukadinovića (1974-1983), Branka Caratana (1983-86), Davora Rodina (1986-93 i od 1997-2001), Zvonka Posavca (1993-97), Nenada Zakošeka (2001-06), Damira Grubišu (2006-08), te Dragutina Lalovića (2008-12).

Najavio je i da će se pola stoljeća izlaženja časopisa obilježiti krajem godine konferencijom u Zagrebu.

chevron-right