Nakon što je predsjednik Ivo Josipović za 14. travanj raspisao izbore za Europski parlament, a GONG je višekratno i uz niz argumenata upozoravao da je to prerano i kao optimalan termin predlagao početak lipnja, teško se oteti dojmu da političke elite sustavno i kontinuirano zanemaruju građane, svodeći ih na razinu puke glasačke mašine koja će odlučivati o stvarima o kojima nije dovoljno informirana.
Izbori za hrvatske zastupnike Europskog parlamenta održat će se 14. travnja, objavio je u petak predsjednik Ivo Josipović, naglasivši da je tu odluku donio nakon konzultacija s Vladom, parlamentarnim strankama i nevladinim udrugama, a taj je datum pozdravio i premijer Zoran Milanović. Međutim, GONG upozorava da izbore nikako nije dobro održati u travnju, i to iz niza razloga.
Zašto nije dobro održati izbore u travnju?
Za datum izbora za Europski parlament, koji se po prvi put održavaju u Hrvatskoj i to po novom načinu glasanja, birači, političke stranke i javnost saznali su samo mjesec i pol dana prije njihova održavanja što nije u skladu s visokim demokratskim standardima sukladno kojima termin izbora mora biti izvjestan ukoliko se ne radi o izvanrednim izborima.
Termin je mogao i trebao biti određen mnogo ranije kako bi se moglo kvalitetno pripremiti za izbore u smislu njihove organizacije, provedbe te informiranje i edukaciju građana. Stoga nije jasno zašto se forsiralo njihovo ranije održavanje.
Žalosno je i da Vlada nije osigurala sredstva za kvalitetnu kampanju informiranja i edukacije birača koju bi trebalo predvoditi Državno izborno povjerenstvo. Stoga će građani u najvećem dijelu ostati uskraćeni za informacije o nadležnostima Europskog parlamenta i ulozi zastupnika u njemu, a upitno je i koliko će imati vremena upoznati kandidate.
S obzirom da će po prvi puta moći glasati za pojedinog kandidata s kandidacijske liste što predstavlja novinu, o tome je također trebalo građane educirati kako se ne bi dogodilo da veliki broj glasačkih listića bude nevažeći.
Nadalje, edukacija i informiranje građana potrebna je i vezano za novi Zakon o registru birača koji uvodi određene nove procedure, primjerice, kod ostvarivanja biračkog prava hrvatskih državljana koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj, tzv. dijaspore. Naime, takvi će se birači morati aktivno registrirati najkasnije 10 dana prije izbora bez obzira jesu li na prijašnjim izborima glasali.
Kome građani trebaju još?
Stječe se dojam da i u slučaju određivanja datuma održavanja izbora za Europski parlament, kao što je bio slučaj i s terminom održavanja referenduma o ulasku u Europsku uniju, političke elite građane zanemaruju i smatraju ih pukom glasačkom mašinom koja će odlučivati o stvarima o kojima nije dovoljno informirana. Drugim riječima, građani postaju nevažni, a njihovo mjesto u državi, nažalost, biva pro forme radi.
Naime, preduvjet za aktivno i kvalitetno sudjelovanje građana u procesima donošenja odluka upravo je njihova informiranost i educiranost. U suprotnom, postaju puki statisti što pojedinim vladama olakšava posao. Nadajmo se da će postojeća vlada činiti napore u pravcu pružanja većih šansi građanima da stvarno sudjeluju u donošenju odluka, da budu informirani i tako izaberu najkvalitetnije kandidate, a što bi onda trebalo ojačati i povjerenje u institucije i politiku kao jedan od važnih instrumenata za ostvarivanje općeg dobra.
