Demokratski deficit sve je veći i građani traže način kako doista oživjeti direktnu demokraciju, a jedan od najboljih alata za participaciju je Europska građanska inicijativa koja bi mogla igrati značajnu ulogu u određivanju zakonodavnoga reda Europske unije. Naime, milijun građana EU iz najmanje sedam država članica moći će zatražiti od Europske komisije sastavljanje zakonskoga prijedloga.
Od 1. travnja prošle godine europski građani kroz Europsku građansku inicijativu imaju mogućnost predložiti pravni akt koji će vrijediti u cijeloj EU. Inicijativu mogu pokrenuti građani iz najmanje sedam EU zemalja koji trebaju osnovati građanski odbor i registrirati ga pri Europskoj komisiji, a predlagatelji moraju navesti i svoje financijske izvore koji će novčano poduprijeti incijativu, i to s barem 500 eura godišnje.
Za svaku zemlju ovisno o broju stanovnika propisan je minimalan broj potpisnika, a ako su ispunjeni svi uvjeti, EK će registrirati inicijativu i skupljanje potpisa može početi, uključujući ime, adresu, datum rođenja i državljanstvo potpisnika. Pravo potpisa ima svaki građanin EU-a koji je dovoljno star da smije glasovati na izborima za Europski parlament. Potpise je moguće sakupljati na papiru, ali i on line.
Milijun njih treba biti prikupljeno u godini dana i potom prikupljene potpise moraju ovjeriti nadležne institucije dotične zemlje, a potom u roku tri mjeseca Europska komisija mora primiti organizatore inicijative, koji će svoju ideju predstaviti i na posebnom saslušanju u Europskom parlamentu. No, EK ima pravo odbiti inicijativu, no ako je prihvati – ona može postati zakonom nakon što ju pošalje Europskom parlamentu i Europskom vijeću.
Sretne krave i pravo na vodu
Inicijativa građana mora biti iz područja zajedničkih politika, primjerice poljoprivrede i ribarstva, zapošljavanja i socijalnih pitanja, slobode kretanja, zaštite okoliša, proračuna, pravosuđa, informacijskog društva i tako dalje. Hrvatskim građanima inicijativa će postati aktualna u smislu pokretanja ili sudjelovanja nakon ulaska u EU koji bi se trebao dogoditi 1. srpnja ove godine. U međuvremenu valja kazati da je trenutno aktivno desetak inicijativa, a zasad još niti jedna nije završila pretočena u zakon.
Štoviše, prijedlog postepenog ukidanja nuklearne energije je odbijen, no zato je vrlo uspješna peticija „Pravo na vodu“ kojom organizatori, među kojima su i vodeće europske sindikalne središnjice, traže od EU da prepozna vodu kao ljudsko pravo i kao esencijalnu javnu uslugu koja treba biti dostupna svima. Zbog sve lošijeg stanja po pitanja pluralizma medija oko stotinu udruga i profesionalnih organizacija pokrenulo je Europsku inicijativu za pluralizam medija, čiji je cilj harmonizacija nacionalnih regulativa koje se odnose na vlasništvo u medijima i njegovu transparentnost, sukob interesa i nezavisnost tijela koja nadgledaju rad medija.
„Riječ je o razvoju participativne demokracije bez presedana. Ovo je moćno sredstvo u rukama građana za stavljanje političkih tema na dnevni red institucija. Nadam se da će pridonijeti razvoju istinskog europskog demosa jer će se građani neovisno o granicama okupljati kako bi raspravljali o pitanjima koja su im važna“, rekao je potpredsjednik Europske komisije Maroš Šefčovič na pošlogodišnjem predstavljanju Europske građanske inicijative.
Detaljnije o čemu se radi, kako se priključiti takvim inicijativama i kako organizirati vlastitu ako imate ideju za europski zakon koja bi mogla dobiti potporu milijun građana EU-a možete pogledati u Vodiču kroz Europsku građansku inicijativu.
