Hrvatska je na korak do povjerenika za informacije nakon što je Vlada Saboru poslala konačni prijedlog Zakona o pravu na pristup informacijama. Riječ je, naime, o neovisnom tijelu kakvo ima velik broj demokratskih država, kojima je cilj uspostava veće transparentnosti tijela vlasti te razotkrivanje i prevencija korupcije unutar države.
Vlada je Saboru poslala konačni prijedlog Zakona o pravu na pristup informacijama u kojem se predviđa izbor neovisnog povjerenika za informacije, a pristup informacijama propisuje kao pravilo, osim u slučaju klasificiranih podataka. Također, uređuje se pravo na pristup informacijama u tijelima javne vlasti u cilju njihove otvorenosti kao alata u borbi protiv korupcije te se znatno proširuje listu informacija koje su dužna objaviti.
Hrvatska tragom civilizacijskoga trenda
„Važnost donošenja zakona je sloboda informiranja kao jedna od temeljnih pretpostavki demokracije i uskađivanje s pravnom stečevinom Europske unije. Bitna izmjena jest ta da će biti jasnije definiran pojam javne vlasti te će se uvesti institucija povjerenika za informiranje koji će preuzeti dio zaduženja Agencije za zaštitu osobnih podataka', rekao je ministar uprave Arsen Bauk, predstavljajući Zakon kolegama na sjednici Vlade.
I naglasio: „Mislim da će ovaj zakon biti dobro sredstvo i dobar alat u borbi protiv korupcije i na neki način pomoći da imamo što manje, upotrijebit ću jedan izraz koji se prije koristio - mangupa u vlastitim redovima“. Nadovezao se premijer Zoran Milanović: "Radi se o transparentnosti, ne nužno borbi protiv korupcije i pravu građana da imaju pristup najvećem broju informacija koje „kolaju“ u administraciji i u javnim službama i koje imaju porijeklo u vlasti. Dokumenti koji imaju porijeklo negdje drugdje, recimo u inozemstvu su izuzeti od toga jer mi nismo njihovi vlasnici i korespondencija koja pripada autorima iz inozemstva također spada u tu kategoriju čiji nismo vlasnici“.
„Ovdje se naprosto radi o jednom civilizacijskom trendu da vlast bude otvorena. Najkompetitivnije, najnaprednije i najbogatije države imaju najotvorenije administracije. Prije svega, nordijske države i s time nitko normalan nema problema. Naravno, morat ćemo se uhodavati jedan broj godina. Ništa ne ide preko noći", zaključio je Milanović.
Hoće li se ponoviti slučaj iz 2010?
Da pravo na pristup informacijama može osigurati samo neovisni povjerenik za informacije, a ne državna agencija, SDP je govorio dok je bio oporba, ali kad su završili u Banskim dvorima i njima je trebalo neko vrijeme da ta točka dođe na dnevni red. Pri čemu ne bi trebalo spomenuti i da je novi Zakon o pravu na pristup informacijama kako bi se pojačao pravni i administrativni okvir u području pristupa informacijama jedna od 10 zadataka Europske komisije koje Hrvatska treba ispuniti prije ulaska u Europsku uniju.
Međutim, ostaje vidjeti što će se dogoditi sa Zakonom u Saboru jer one koje sjećanje služi nisu zaboravili da se na tom kratkom putu preko Markovog trga mogu zbiti neobične stvari. Kao recimo, prije nešto više od dvije godine kada je Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost je amandmanom u posljednji tren srušio koncept testa javnog interesa i time značajno narušio efikasnost Zakona o pravu na pristup informacijama, a Povjerenik je netragom nestao iz zakonskoga prijedloga HDZ-ove Vlade.
Stoga, u GONG-u, koji dugi niz godina zagovara važnost prava na pristup informacijama, pozdravljaju usvajanje konačnog prijedloga Zakona te pozivaju Sabor da ne ponovi grešku iz 2010., a izvršnu i zakonodavnu vlast podsjećaju da će Zakon i njegovi antikorupcijski potencijali ostati mrtvo slovo na papiru ako, između ostalog, Povjereniku ne osiguraju adekvatne uvjete za neovisan i učinkovit rad. Uz napomenu Vladi da - posao nije gotov, naime, sad su na redu izmjene i usklađivanje Zakona o tajnosti podataka.
